Sad ćemo sve što smo naučili staviti u praksu i to sve skupa malo izvežbat.
Za početak cemo prevesti jednu rečenicu na srpski:
Meus bonus amicus Marcus suam bonam amicam Iuliam saepe spectat.
Prvo moramo naučiti neke reči (a neke ponoviti):
bonus, 3 =dobar amicus, -i, m. =prijatelj saepe =često specto, 1. =gledati,posmatrati bellus, 3 =lep amica, -ae, f. =prijateljica
U rečenici prvo potražimo predikat, koji je uglavnom na kraju
spectat = 3. lice jednine prezenta od specto, 1. = gleda
Zatim tražimo subjekat rečenice (mora biti u nominativu jednine (glagol je u jednini))
Marcus = N. sg. od Marcus, -i, m. = Marko
amicus = N. sg. od amicus, -i, m. = prijatelj
Reči (meus i bonus) opisuju reč Marcus, pa se zato s njom slažu u rodu, broju i padežu
meus = N. sg. m. od meus, 3 = moj
bonus = N. sg. m. od bonus, 3 = dobar
Iuliam = A. sg. od Julia, -ae, f. = Juliju
amicam = A. sg. od amica, -ae, f. = prijateljicu
suam = A. sg. f. od suus, 3 = svoju
bonam = A. sg. f. od bonus, 3 = dobru
saepe = prilog = često
I sada to sve objedinimo
Moj dobar prijatelj Marko često gleda svoju dobru prijateljicu Juliju.
Vežba 2
Sada ćemo naučiti kako koristiti -ne. -Ne nam služi za postavljanje pitanja, nju zalepimo na reč koju želimo istaknuti u pitanju, obično je to glagol. Prevodimo je sa li.
Primeri:
Videsne? =Vidiš li? Iuliamne amas? = Juliju voliš?
Čestica ne se može povezati sa non = nonne. To se prevodi: nije li,itd. (ovisno o glagolu). Koristi se kad očekujemo potvrdan odgovor.
Primeri:
Nonne Roma in Italia est? =Nije li Rim u Italiji?Sic est,Roma in Italia est =Tako je, Rim je u Italiji
Vežba 3
Sada ćemo naučiti kako se koristi reč num.
Potpuno jednako kao u srpkom zar. To jest kada očekujemo negativan odgovor.
Primeri:
Zar je Nil u Europi?
Num Nilus in Europa est?
Vežba 4
1.) Prevedi ove oblike:
1. amamus
2. laboras
3. mones
4. docemus
5. donatis
6. habeo
7. delet
2.) Prevedi sledeće oblike:
1. voliš
2. daju
3. opominju
4. pričaš
5. imate
6. moramo
7. jačamo
3.) Prevedi sledeće rečenice:
1. Discipulum laudas.
2. Puellam amo.
3. Magistra praemium donat.
4. Bellum oppidum delet.
5. Verbum magistri amas.
4.) Sledeće imenice stavi u akuzativ singulara, ablativ singulara, nominativ plurala i genitiv plurala:
magistra
officina
lingua
vita i
poeta.
5.) Prevedi na latinski:
pesniku
životom
pesniče!
učiteljici
zemljoradnici
apotekare
fabriku.
6.) Prevedi na srpski:
nautas
vita (nom. sing.)
costas
agricolarum
terram
lingua (abl. sing.)
magistrae (nom. plur.)
7.) Prevedi sledeće rečenice:
1. Devojke rade u fabrici.
2. Apotekari pripremaju mešavinu.
3. Volimo priče o domovini.
4. Dečak voli istoriju.
5. Gusari opominju građane.
Rečenice
1. Labor homines firmat.
2. Legimus librum Ciceronis de claris oratoribus.
3. Victor clare, patriam liberas et defendis.
4. Consules erant duces militum.
5. Duci perito milites libenter vitam committunt.
6. Homo novus.
1. Radom pobeđujemo prirodu. 2. Slobodnu čoveku rad je čast. 3. Vojnici brane domovinu.
Prevod
1. Rad jača ljude.
2. Čitamo Ciceronovu knjigu o slavnim govornicima.
3. Slavni pobedniče, oslobađaš i braniš domovinu.
4. Konzuli bejahu vođe vojnika.
5. Iskusnom vođi vojnici rado poveravaju život.
6. Novi čovek. (Skorojević.)
1. Labore naturam vincimus. 2. Homini libero labor est honor. 3. Milites patriam defendunt.
Reči
abecedno
labor, -oris, m-
rad, napor, trud
homo, -minis, m-
čovek
firmo, 1.-
učvrstiti, jačati
lego, 3. legi, lectum-
čitati
liber, -bri, m-
knjiga
Cicero, -onis, m-
Ciceron, slavni rimski govornik
de (predlog s abl.)
o
clarus, 3
slavan
orator, -oris, m
govornik
victor, -oris, m
pobednik
patria, -ae, f
domovina, zavičaj
libero, 1.
oslobađati, osloboditi
et (veznik)
i, te
defendo, 3. fendi, fensum
braniti
consul, -ulis, m
konzul, najviši službenik u Rimu
erant-3.l.mnoz.prezenta,
bejahu
dux, ducis, m
vođa, vojskovođa, zapovednik
miles, -litis, m
vojnik
peritus, 3
iskusan, vešt
libenter (prilog)-
rado
vita, -ae, f-
život
committo, 3. misi, missum-
poveravati
novus, 3
nov
natura, -ae, f-
priroda
vinco, 3. vici, victum-
pobeđivati, pobediti
liber, -era, -erum-
slobodan
est-3.l.j.prez.-
je, jest
honor, -oris, m-
čast
Rečenice
1. Nomina multorum Romanorum discipulo nota sunt.
2. Iam antiquis temporibus carmina Homeri clara erant.
3. Multae Graecorum coloniae in litore Dalmatiae erant.
4. Vulnera militibus laudem parant.
5. Medici scientia corpus aegroti sanat.
6. Mel in ore,fel in corde.
7. Quot capita,tot sententiae.
1. Rado pominjemo Spartakovo ime.
2. Vreme ozdravlja rane.
3. Ljudskom telu potrebna je voda.
IV. Dicta et sententiae 1. O tempora, o mores! 2. Honores mutant mores. 3. Cum grano salis. 4. Varietas delectat. 5. Laconica brevitas. 6. Repetitio est mater studiorum. 7. Iuvat cibus post opus. 8. Corpus delicti. 9. Nomina sunt odiosa.
Prevod
1. Imena mnogih Rimljana učeniku su poznata.
2. Već u drevnim vremenima pesme Homera bejahu slavne.
3. Mnoge grčke kolonije bejahu na obali Dalmacije.
4. Rane vojnicima pribavljaju pohvalu.
5. Znanje doktora telo bolesnika ozdravlja.
6. Med u ustima, žuč u srcu.
7. Koliko glava, toliko mišljenja.
1. Nomen Spartaci libenter memoramus.
2. Tempus vulnera sanat.
3. Humano corpori aqua necessaria est.
IV. Izreke i poslovice
1. O vremena, o običaja! 2. Časti menjaju običaje. 3. Sa zrnom soli. 4. Raznolikost veseli. (Promena je ugodna.) 5. Lakonska kratkoća. 6. Ponavljanje je majka učenja. 7. Posle rada godi hrana. 8. Dokaz zločina. 9. Imena su mrska.
Reči
abecedno
nomen, -inis, n-
ime, naziv
multus, 3-
mnogi
Romanus, 3-
rimski
discipulus, -i, m-
učenik
notus, 3-
poznat
sunt-
su, jesu
iam (prilog)-
već, sad već
antiquus, 3-
star, starinski, drevan
tempus, -poris, n
vreme, doba
carmen, -minis, n-
pesma
Homerus, -i, m-
Homer, pesnik Ilijade i Odiseje
clarus, 3-
slavan
erant-
bejahu
Graecus, 3-
grčki
colonia, -ae, f-
kolonija, naseobina
in (predlog s akuz. i abl.)-
u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv
litus, -oris, n
obala (morska)
Dalmatia, -ae, f
Dalmacija
vulnus, -eris, n
rana
miles, -litis, m
vojnik
laus, laudis, f
hvala, pohvala
paro, 1.
pribavljati; priređivati
medicus, -i, m
doktor
scientia, -ae, f
znanje; znanost, nauka
corpus, -oris, n
telo
aegrotus, -i, m
bolesnik
sano, 1.
ozdraviti koga, lečiti
mel, mellis, n
med
os, oris, n
usta; ušće
fel, fellis, n
žuč
cor, cordis, n
srce
quot (nesklon. pridev)
koliko;
quot ... tot
koliko ... toliko
caput, capitis, n
glava; poglavlje; glavni grad
sententia, -ae, f
izreka; mišljenje
Spartacus, -i, m
Spartak, vođa najvećeg ustanka robova u antici
libenter (prilog)
rado
memoro, 1.-
spominjati
humanus, 3
čovečiji, ljudski
aqua, -ae, f-
voda
necessarius, 3-
potreban, nuždan
o (usklik)
o
mos, moris, m-
običaj
honor, -oris, m-
čast
muto, 1.-
menjati, promeniti
cum (predlog s abl.)-
s, sa
granum, -i, n-
zrno
sal, salis, m
so
varietas, -atis, f
raznolikost, promena
delecto, 1.
veseliti, zabavljati
Laconicus, 3-
lakonski, spartanski
brevitas, -atis, f-
kratkoća
repetitio, -onis, f-
ponavljanje
mater, -tris, f-
majka
studium, -i, n-
učenje; naklonost; nauk
iuvat, 1. iuvit-
mili se, prija, godi
cibus, -i, m-
hrana, jelo
post (predlog s akuz.)-
iza, posle
opus, -eris, n-
rad, delo
delictum, -i, n-
prekršaj, zlodelo
Comments