I latinski pridevi imaju tri stepena: pozitiv, komparativ i superlativ.
Komparativ se gradi tako da se u pozitivu odbaci genitivni završetak jedn. muškoga roda, i to u II deklinaciji -i, a u III -is, i doda za muški i ženski.
Svi se komparativi dekliniraju po III, suglasničkoj deklinaciji; imaju, dakle, u abl. jedn. -e, u nom. akuz. i vok. množine srednjeg roda -a, u gen. množine -um.
Komparacija prideva – recenice za vezbanje
Aniquissimis temporibus industria agricolarum magna fuit. Philosophi prudentiores ceteris hominibus fuerunt. Domus pulchriores casis fuerunt. Equus celer, ventus celerior, mens celerrima est. Dum pueri in schola scribebant, magister dixit… Homines mali asperiores animalibus sunt. Parentes et amici fidelissimi omnium hominum sunt. Graeci naves, quas Persarum rex contra Graeciam comparaverat, in pugna Salamina deleverunt. Optima ert pessima pars humani corporis linqua est. Plures libros quam tu habeo. Minima res interdum fons multorum malorum est. Alexander Magnus maiorem partem Asiae cepit. Caesar maxime strenuus ceteris imperatoribus fuit. Parentes in maximo honore habetote! – habetote – imperativ II, 2.l.mnozine
Superlativ prideva – upotreba
Uz superlativ uvek stoji deoni genitiv:
Graculus superbissimus omnium avium est. Omnium avium – od svih ptica – genitiv. Čavka je najoholija od svih ptica. Homerus clarissimus Graecorum poetarum fuit. – Graecorum poetarum – genitiv. Homer je bio najslavniji od grčkih pesnika.
Komparativ prideva - upotreba
Imenica (lice ili predmet) u odnosu na koje se vrši poredjenje iskazuje se:
1. ablativom: Nemo fortior Hercule est. Hercule – ablativ. Niko nije hrabriji od Herkula.
Marcus prudentior ceteris pueris. Ceteris pueris – ablativ. Marko je mudriji od ostalih dečaka.
Pavo pulchrior ceteris avibus est. Ceteris avibus – ablativ. Paun je lepši od ostalih ptica.
2. prilogom quam sa nominativom: Marcus prudentior quam ceteri pueri est. Ceteri pueri – nominativ. Marko je mudriji onego ostali dečaci.
Komparativ i superlativ prideva – primeri
longus 3 – dug, a, o komparativ: longior, longioris, longiori, itd. po III suglasničke osnove za m. i f. longius, longioris, longiori, longius, itd. po III sugl. za n. superlativ: longissimus, longissima, longissimum – II, I, II deklinacija fortis, e, – hrabar komparativ: fortior, ioris, m.f. ; fortius, -ioris, n. III dekl. suglasničke osnove; superlativ: fortissimus, fortissima, fortissimum – II, I, II deklinacija.
Svi pridevi koji se završavaju na -er u muškom rodu superlativ grade dodavanjem -rimus, rima, rimum: acer, acris, acre – pozitiv prideva superlativ – acerrimus, acerrima, acerrimum; pulcher, pulchra, pulchrum – pozitiv prideva Superlativ – pulcherrimus, pulcherrima, pulcherrimum;
Superlativ prideva -gradjenje
Kada od genitiva muškog roda odbijemo nastavak -i, ili -is, dobijemo osnovu kao kod komparativa na koju ćemo da stavimo nastavke za superlativ -issimus, -issima, -issimum.
Superlativ se menja po II, I, II deklinaciji.
clar-issimus, clarissima, clarissimum;
brev-issimus, brevissima, brevissimum;
Svi pridevi koji se završavaju na -er u muškom rodu superlativ grade dodavanjem
-rimus, rima, rimum:
acer, acris, acre – pozitiv prideva
superlativ – acerrimus, acerrima, acerrimum;
pulcher, pulchra, pulchrum – pozitiv prideva
Superlativ – pulcherrimus, pulcherrima, pulcherrimum;
Superlativ se menja kao pridevi II i I DEKLINACIJE NA US,A,UM
PRIMER
Postoje 6 prideva koji imaju nastavak za superlativ -limus, lima, -limum –
facilis, -e, lak, facillimus,-a,-um
difficilis, -e, tezak
similis, -e, slican
dissimilis, -e, razlicit
humilis, -e, nizak
gracilis, -e, tanak
Komparativ prideva – gradjenje
Kada hocemo da napravimo komparativ prideva, uzimamo genitiv muškog roda, na primer od clarus, a, um – clarus 3, slavan..
Pošto je clarus za muški rod i menjamo po drugoj deklinaciji, odbijemo nastavak za genitiv -I i ostaje nam CLAR-.
Od ovog oblika gradimo komparativ za sva tri roda tako što za muški i ženski rod dodajemo nastavak -ior, ioris, a za srednji -ius, ioris.
Primetićemo da je promena muškog i ženskog roda kao kod imenica victor, -oris, mercator, -oris, m, itd. tj. komparativ se menja po III deklinaciji suglasnicke osnove.
m.f. sg. m.f. pl.
nom. clarior clariores
gen. clarioris clariorum
dat. clariori clarioribus
acc. clariorem clariores
voc. clarior clariores
abl. clariore clarioribus
Za srednji rod promena ce biti kao kod imenica tempus, oris, n. tj. po III deklinaciji suglasincke osnove za srednji rod.
n. sg. n. pl.
nom. clarius clariora
gen. clarioris clariorum
dat. clariori clarioribus
acc. clarius clariora
voc. clarius clariora
abl. clariore clarioribus
Isto tako gradimo komparativ i od prideva III deklinacije, s tim što kod ovih prideva odbijamo nastavak za genitiv -is:
brevis, e – kratak, genitiv je brev-is, kada odbijemo -is ostaje nam brev- i odna za komparativ muškog i ženskog roda dodajemo -ior, -ioris – brevior, brevioris, a za srednji rod – ius, -ioris – brevius, brevioris.Komparativ se uvek menja po III deklinaciji suglasničke osnove.
Rečenice:
1. Sonus est rapidus, lux est rapidior, mens est rapidissima.
2. Exempla utiliora sunt quam praecepta.
3. In Iliade Nestor sapientior est Agamemnone.
4. Notissimae urbes Dalmatiae erant: Iadera, Tragurium, Salonae, Narona, Epidaurum.
5. Lacedaemonii fortissimi et audacissimi omium Graecorum erant.
6. Acriore amore patriam amare debemus quam amicos.
1. Rimski robovi bejahu u težem stanju nego grčki.
2. Vrlo je slavno ime Spartakovo.
Prevod:
1. Zvuk je brz, svetlost je brža, pamet je najbrža.
2. Primeri su korisniji, nego pravila.
3. U Ilijadi Nestor je pametniji od Agamemnona.
4. Najpoznatiji dalmatinski gradovi bejahu: Zadar, Trogir, Salona, Narona, Epidaur.
5. Lakedemonjani bejahu najhrabriji i najodvažniji od svih Grka.
6. Žešćom ljubavi moramo ljubiti domovinu, nego prijatelje.
1. Servi Romanorum in difficiliore conditione quam Graecorum erant.
2. Nomen Spartaci clarissimum est.
3. Homerus est notissimus ab omnibus poetarum Graecorum.
Reči:
sonus, -i, m-zvuk, glas
est-je, jest
rapidus, 3-brz, hitar
lux, lucis, f-svetlo, svetlost
mens, mentis, f-pamet, duh; misao
exemplum, -i, n-primer, uzor
utilitas, -atis, f-korist
sunt-su, jesu
quam (uz komparativ)-nego; kako, koliko; od
praeceptum, -i, n-pravilo, propis
in (predlog s akuz. i abl.)-u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv
Ilias, -adis, f-Ilijada, Homerov ep
Nestor, -oris, m-Nestor, najstariji među grčkim junacima pod Trojom, glasovit sa svoje mudrosti i rečitosti
sapienter (prilog)-mudro, pametno
Agamemnon, -onis, m-Agamemnon, grčki zapovednik pod Trojom
notus, 3-poznat
urbs, urbis, f-grad
Dalmatia, -ae, f-Dalmacija
erant-bejahu
Iadera, -ae, f-Zadar
Tragurium, -i, n-Trogir
Salonae, -arum, fSalona, danas Solin
Narona, -ae, f-Narona, danas Vid kod Metkovića
Epidaurum, -i, n
Epidaur, danas Cavtat
Lacedaemonius, -i, m-Lakedemonjanin
fortis, -e-hrabar, srčan
et (veznik)-i, te
audax, -acis-odvažan, smion
omnis, -e-sav; svaki
Graecus, -i, m-Grk
acer, acris, acre-oštar, ljut, žestok
amor, -oris, m-ljubav
patria, -ae, f-domovina, zavičaj
debeo, 2. ui, itum-morati
amicus, -i, m-prijatelj
servus, -i, m-rob
Romanus, 3-rimski
difficilis, -e-težak, mučan
condicio, -onis, f-položaj, stanje; uslov
Graecus, 3-grčki
nomen, -inis, n-ime, naziv
Spartacus, -i, m-Spartak, vođa najvećeg ustanka robova u antici
clarus, 3-slavan
Homerus, -i, m-Homer, pesnik Ilijade i Odiseje
a, ab (predlog s ablativom)-od, po
poeta, -ae, m-pesnik
Nepravilna i opisna komparacija
Rečenice
1. Usus est optimus magister.
2. Servitus peior est quam mors.
3. Concordia parvae res crescunt, discordia maximae dilabanutur.
4. Sol multo maior est quam terra.
5. Antiquis temporibus nulla natio plura bella gessit quam populus Romanus.
6. Ferrum hominibus magis necessarium est quam aurum.
7. Milites maxime idoneo loco castra fecerunt.
8. S.P.D. = Salutem plurimam dicit.
1. Sava je veća od Kupe, manja od Dunava.
2. Jezik je najbolji i najgori deo ljudskog tela.
3. I najboljem govorniku pamćenje je vrlo potrebno.
XIV. Laconis responsum Cuidam dicenti: "Maximus est hostium numerus" Laco respondit "Eo maior erit gloria nostra."
Prevod
1. Iskustvo je najbolji učitelj.
2. Ropstvo je gore nego smrt.
3. Malena dela slogom rastu, a neslogom se i najveća raspadaju.
4. Sunce je mnogo veće od Zemlje.
5. U stara vremena nijedan narod nije vodio više ratova, nego rimski narod.
6. Željezo je ljudima potrebnije od zlata.
7. Vojnici su podigli tabore na najprikladnijem mestu.
8. Šalje srdačne pozdrave.
1. Savus est maior quam Colapis, minor quam Danuvius.
2. Lingua optima et pessima pars corporis humanis est.
3. Etiam optimo oratori memoria maxime neccessaria est.
XIV. Lakonski odgovor Nekome ko je rekao: "Vrlo je velik broj neprijatelja" Lakonac (Spartanac) je odgovorio: "Time će veća biti naša slava."
Reči
abecedno
usus, -us, m-upotreba; iskustvo
sum, esse, fu-biti
optimus, 3 (superlativ prideva bonus, 3)-najbolji
magister, -tri, m-učitelj
servitus, -utis, f-ropstvo, robovanje
peior, peius (komparativ prideva malus, 3)-gori
quam (uz komparativ)-nego; kako, koliko; od
mors, mortis, f-smrt
concordia, -ae, f-sloga
parvus, 3-malen, neznatan
res, rei, f-stvar, delo; pojava; sadržaj
cresco, 3.-crevi, cretum rasti, množiti se
discordia, -ae, f-nesloga
maximus, 3 (superlativ prideva magnus, 3)-najveći
dilabor, 3. lapsus sum-raspasti se, raspršiti se, iščeznuti
sol, solis, m-sunce
multo (prilog)-mnogo
maior, maius (komparativ prideva magnus, 3)-veći
terra, -ae, f-zemlja
antiquus, 3-star, starinski, drevan
tempus, -poris, n-vreme, doba
nullus, 3-nijedan
natio, -onis, f-narod
plus (n.), množina: plures, -a gen plurium (komparativ prideva multus, 3)-više
bellum, -i, n-rat
gesto, 1.-nositi
populus, -i, m-narod
Romanus, 3-rimski
ferrum, -i, n-željezo
homo, -minis, m-čovek
necessarius, 3-potreban, nuždan
aurum, -i, n-zlato
militia, -ae, f-vojna služba; rat
idoneus, 3-prikladan, zgodan
locus, -i, m-mesto
castra, -orum, n-tabor
facio, 3. feci, factum-činiti, napraviti, počiniti
saluto, 1.-pozdravljati
plurimus, 3 (superlativ prideva multus, 3)-najviše
dico, 3. dixi, dictum-reći, kazati; nazvati, imenovati
Savus, -i, m-Sava
Colapsis, -is, m-Kupa, jedna od četiri karlovačke reke
minor, minus (komparativ prideva parvus, 3)-manji
Dravus, -i, m-Drava
lingua, -ae, f-jezik, govor
pessimus, 3 (superlativ prideva malus, 3)-najgori
pars, partis, f-deo, strana
corpus, -oris, n-telo
humanus, 3-čovečiji, ljudski
etiam (veznik)-i, takođe
orator, -oris, m-govornik
memoria, -ae, f-pamćenje, sećanje, uspomena
Laconicus, 3-lakonski, spartanski
responsum, -i, n-odgovor
hostis, -is, m-neprijatelj (u ratu)
numerus, -i, m-broj
Laco, -onis, m-Lakonac, Lakedemonjanin, Spartanac
respondeo, 2. spondi, sponsum-odgovarati
eo (pred komparativom)-to
gloria, -ae, f-slava
noster, -stra, -strum-naš