Po trećoj deklinaciji menjaju se imenice i pridevi sva tri roda koji se u genitivu jednine završavaju na -is.
Osnova na koju se dodaju nastavci za padeže dobija se iz genitiva, odbijanjem nastavka -is. Nominativ (i vokativ, koji je jednak nominativu) može ponekad da se jako razlikuje od osnove.
Podela imenica treće deklinacije
Imenice trece deklinacije se dele na suglasnicke osnove muški i ženski rod,srednji rod
i i-osnove muški i ženski rod,srednji rod.
U muškom i ženskom rodu suglasnicke i i-osnove razlikuju se samo u genitivu množine: konsonantske osnove imaju završetak -um, dok i-osnove imaju završetak -ium.
Kod imenica srednjeg roda ima više razlika. Kod i-osnova čuva se završetak -i u ablativu jednine, koji je kod imenica muškog i ženskog roda uglavnom potisnuo tematski vokal -e, a -i- iz osnove se vidi i ispred nastavka -a u padežima po pravilu srednjeg roda (N.A.V.)
imenicE III DEKLINACIJE
SUGLASNICKE OSNOVE
muškog i ženskog roda
MUSKI I ZENSKI ROD IMAJU ISTE NASTAVKE.
Kako se dobija osnova imenice
Osnova imenice se dobija tako sto se od genitiva jednin oduzme IS
npr.gen,j.ducis...odbijemo is,ostaje duc i to je osnova imenice
Nom.j. i gen, j, su uvek isti pa ce glasiti dux,a za ostale padeze se na osnovu duc dodaju zavrseci
Uobičajeni završeci imenica muškog roda u nominativu i genitivu jednine su:
-or, -oris; -os, -oris; -o, -onis; -es, -itis; -ex, -icis; -x, -cis; -x, -gis
Imenice ženskog roda obično završavaju na:
-io, -ionis; -do, -dinis; -go, -ginis; -as, -atis; -us, -utis; -us, -udis; -x, -cis;
-x, -gis
Imenice (f.) roda najčešće imaju sljedeće završetke u nominativu singulara i genitivu singulara:
-as, -atis
-io, -ionis
-x, -cis
-do, -dinis
-go, -ginis
-itis, -itidis
Veritas, -atis (f.) - istina
veritas - N - veritates
veritatis - G - veritatem
veritati - D - veritatibus
veritatem - Acc - veritates
veritato - V - veritates
veritate - A - veritatibus
Osnovu imenice (osnovu je uvek najvažnije odrediti) na koju dodajemo nastavke za III. deklinaciju dobićemo tako da u G.j. odbacimo nastavak za G.j. –is npr.:
labor, -oris, m osnova: u G.j. maknemo –is: labor-is i osnova= labor-
virtus, -utis, f osnova: u G.j maknemo-is: virtut-is i osnova= virtut-
laus, laudis,f osnova: u G.j. maknemo –is: laud-is i osnova=laud-
miles, -itis, m osnova: u G.j. maknemo –is: milit –is i osnova=milit-
vox, -cis,f osnova: u G.j. maknemo –is: voc-is i osnova = voc-
lex, legis, f osnova: u G.j. maknemo –is: leg.is iosnova = leg-
VAŽNO! U III. deklinaciji osnova imenice često se bitno razlikuje od Nominativa j.i zato je važno staviti imenicu u G.j. i maknuti nastavak-is – ;
Na primer: tempus, -oris, n N j. :tempus, ali osnova je tempor-
miles, -itis, m N j: miles, ali osnova je milit-
genus, -eris,n Nj.: genus, ali osnova je gener-
Dakle, nakon što odbacimo nastavak –is u G. j. , ono što ostane jeste osnova imenice na koju dalje idu pojedini nastavci za padeže!
Nakon što odredimo osnovu na nju stavljamo nastavke za pojedine padež.
NASTAVCI ZA MUŠKI I ŽENSKI ROD
SUGLASNICkim osnovama pripadaju:
Višesložne imenice
pulchritudo,-inis,f. – lepota
societas,-atis,f. – društvo
iuventus,-utis,f. – mladost
mulier,-eris,f. – žena
dictator,-oris,m. – diktator
imago,-inis,f. – slika
artifex,-icis,m. – slikar
Jednosložne imenice koje ispred završetka -is u genitivu imaju samo jedan suglasnik
pax,pacis,f. – mir
rlux,lucis,f. – svetlost
lex,legis,f. – zakon
mos,moris,m. – običaj
pes,pedis,m. – noga
mus,muris,m. – miš
laus,laudis,f. – pohvala
vox,vocis,f. – glas
Dvosložne imenice sa različitim brojem slogova u nominativu i genitivu koje ispred završetka -is u genitivu nemaju suglasničku grupu
color,-oris,m. – boja
passer,-eris,m. – vrabac
virtus,-utis,f. – vrlina
palus,-udis,f. – močvara
homo,-inis,m. – čovek
leo,-onis,m. – lav
virgo,-inis,f. – devojka
miles,-itis,m. – vojnik
iudex,-icis,m. – sudija
cinis,-eris,m. – pepeo
tellus,-uris,f. – zemlja
lepus,-oris,m. – zec
Imenice sa nepostojanim -e- koje ispred nepostojanog -e- nemaju suglasničku grupu
pater,-tris,m. – otac
mater,-tris,f. – majka
frater,-tris,m. – brat
Deklinacija konsonantskih osnova (muški i ženski rod imaju iste nastavke, kod srednjeg roda se razlikuju oni padeži koji su međusobno jednaki, tj. N, A u singularu i N, A, V u pluralu):
TRECA DEKLINACIJA SUGLAsnicke osnove
Imenice srednjeg roda se najčešće završavaju na sljedeće nastavke:
-men, -minis
-us, -oris
-ut, -itis
-us, -eris
-ur, -oris
-l, -lis
-r, -dis
Caput, -itis (n.) - glava
caput - N - capita
capitis - G - capitum
capiti - D - capitibus
caput - Acc - capita
caput - V - capita
capite - A - capitibus
Rečenice
1. Facultates hominum variae sunt.
2. Historia lux veritatis esse debet.
3. Libertatem et homines et bestiae amant.
4. Servitus hominibus odiosa est.
5. Non multitudine, sed fortitudine militum vincimus.
6. Scientia homines vana superstitione liberat.
1. Neznanje je izvor praznoverja.
2. Zakonima se moramo pokoravati.
3. Homer opisuje hrabrost grčkih vođa.
Prevod
1. Sposobnosti su ljudi različite.
2. Istorija mora biti svetlo istine.
3. Slobodu i ljudi i životinje ljube.
4. Ropstvo je ljudima mrsko.
5. Ne pobeđujemo mnoštvom, nego hrabrošću vojnika.
6. Znanost ljude oslobađa lažnog praznoverja.
1. Ignorantia superstitionis origo est.
2. Legibus debemus parere.
3. Homerus fortitudinem Graeces ducum describit.
Reči
abecedno
📷
facultas, -atis, f-sposobnost; prilika
📷homo, -minis, m-čovek
varius, 3-različit
sunt-su, jesu
historia, -ae, f-istorija
lux, lucis, f-svetlo, svetlost
veritas, -atis, f-istina, istinitost
sum, esse, fui-biti📷
debeo, 2. ui, itum-morati
libertas, -atis, f-sloboda
et (veznik)-i, te
bestia, -ae, f-životinja, zver
amo, 1.-voleti
servitus, -utis, f-ropstvo, robovanje
odiosus, 3-mrzak
non (negacija)-ne
multitudo, -dinis, f-mnoštvo
sed (veznik)-nego, ali
fortitudo, -dinis, f-hrabrost, junaštvo
miles, -litis, m-vojnik
vinco, 3. vici, victum-pobeđivati, pobediti
scientia, -ae, f-znanje; znanost, nauka
vanus, 3-isprazan, lažan
superstitio, -onis, f-praznoverje
libero, 1.-oslobađati, osloboditi
ignorantia, -ae, f-nepoznavanje; neznanje
origo, -ginis, f-poreklo, izvor
lex, legis, f-zakon, propis, pravilo
pareo, 2. parui, —pokoravati se, slušati
Homerus, -i, m-Homer, pesnik Ilijade i Odiseje
Graecus, 3-grčki
dux, ducis, m-vođa, vojskovođa, zapovednik
describo, 3. scripsi, scriptum-opisivati
コメント