

Rimski brojevi je naziv brojevnog sastava koji služi za predstavljanje prirodnih brojeva. Rimski brojevi su nastali za vreme Rimljana.
Ima 7 znakova i to:
I - ZA BROJ 1
V -ZA BROJ 5
X - ZA BROJ 10
L - ZA BROJ 50
C - ZA BROJ 100
D - ZA BROJ 500
M - ZA BROJ 1000

Brojevi koji nemaju svoj znak se grade tako što se koristi sabiranje i oduzimanje brojeva koji imaju svoj znak.
Budući da Rimljanima nisu bili potrebni brojevi veći od nekoliko hiljada, pa im je tako najveći broj koji ima svoj znak je hiljadu (M).
Veliki nedostatak sastava rimskih brojeva je što se ne mogu graditi decimalni ili negativni brojevi, niti se može predstaviti nula. Rimski brojevi se koriste kao redni brojevi u našem jeziku.

Menjanje brojeva kroz padeže

I primus, -a, -um
II secundus, -a, -um
III tertius, -a, -um
IV quartus, -a, -um
V quintus, -a, -um
VI sextus, -a, -um
VII septimus, -a, -um
8
VIII octavus, -a, -um
IX nonus, -a, -um
X decimus, -a, -um
XI undecimus, -a, -um
XII duodecimus, -a, -um
XIII tertius decimus, -a, -um
XIV quartus decimus, -a, -um
XV quintus decimus, -a, -um
XVI sextus decimus, -a, -um
XVII septumus decimus, -a, -um
XVIII duodevicesimus, -a, -um
XIX undevicesimus, -a, -um
XX vicesimus, -a, -um
XXX tricesimus, -a, -um
XL quadragesimus, -a, -um
L quinquagesimus, -a, -um
LX sexagesimus, -a, -um
LXX septuagesimus, -a, -um
LXXX octogesimus, -a, -um
XC nonagesimus, -a, -um
C centesimus, -a, -um
CC ducentesimus, -a, -um
CCC trecentesimus, -a, -um
CD quadringentesimus, -a, -um
D quingentesimus, -a, -um
DC sescentesimus, -a, -um
DCC septingentesimus, -a, -um
DCCC octingentesimus, -a, -um
CM nongentesimus, -a, -um
M millesimus, -a, -um
MM duo millesimus, -a, -um
Redni brojevi menjaju se kao pridevi prve i druge deklinacije.
Pomoću njih određuju se sati, npr., Quota hora est? Koliko je sati? (Koji je sat?) Septima. Sedam. (Sedmi) i godine, npr. anno septingentesimo tertio (ab Urbe condita) - sedamsto treće godine (od osnivanja Rima).

Rečenice
1. Apud Romanos primo mensis diei nomen erat Kalendae.
2. Tertius mensis est Martius, Iunius sextus, September nonus, December duodecimus.
3. Cohors decima pars, centuria sexagesima pars legionis Romanae erat.
4. Quota hora est? Octava.
5. Ter terna sunt novem, quater quaterna sunt sedecim.
6. In singulis legionibus denae cohortes erant.
7. Bis dat, qui cito dat.
1. Godina je stoti deo veka.
2. Dan je 365. ili 366. deo godine.
3. Sedam puta sedam je četrdeset i devet.
Prevod
1. Kod Rimljana ime prvom danu meseca bejaše Kalende.
2. Treći je mesec mart, jun šesti, septembar deveti, decembar dvanaesti.
3. Kohorta bejaše deseti dio, a centurija šezdeseti deo rimske legije.
4. Koliko je sati? Osam.
5. Tri puta tri su devet, četiri puta četiri su šesnaest.
6. U pojedinim legijama bejaše po deset kohorta.
7. Dva puta daje, ko brzo daje.
1. Annus est centesima pars saeculi.
2. Dies est trecentesima sexagesima quinta aut trecentesima sexagesima sexta pars anni.
3. Septies septena sunt quadraginta novem.
Reči
abecedno
apud (predlog s akuz.)-kod
Romanus, -i, m-Rimljanin
primus, 3-prvi
mensis, -is, m-mesec (u godini)
dies, diei, m-dan
nomen, -inis, n-ime, naziv
erat-bejaše
Kalendae, -arum, f-Kalende, prvi dan u mesecu kod Rimljana
tertius, 3-treći
est-je, jest
Martius, -i, m-mart
Iunius, -i, m-jun
sextus, 3-šesti
September, -bris, m--septembar
nonus, 3-deveti
December, -bris, m-decembar
duodecimus, 3-dvanaesti
cohors, -rtis, f-kohorta, deseti deo legije
decimus, 3-deseti
pars, partis, f-deo, strana
centuria, -ae, f-centurija, šezdeseti deo legije
sexagesimus, 3-šezdeseti
legio, -onis, f-legija, jedinica rimske vojske, imala je 3.600 do 6.000 pešaka
Romanus, 3-rimski
quotus, 3-koji (po redu)
hora, -ae, f-sat, ura
octavus, 3-osmi
ter-triput
terni, -ae, -a-po tri
sunt-su, jesu
novem-devet
quater-četiri puta
quaterni, -ae, -a-po četiri
sedecim-šestnaest
in (predlog s akuz. i abl.)-u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv
singuli, -ae, -a-pojedini
deni, -ae, -a-po deset
erant-bejahu
bis (priložni broj)-dvaput
do, dare, dedi, datum-dati; zadati
cito (prilog)-brzo, hitro
annus, -i, m-godina
centesimus, 3-stoti
saeculum, -i, n-vek
aut (veznik)-ili
Comments