REDNI BROJEVI

Rimski brojevi je naziv brojevnog sastava koji služi za predstavljanje prirodnih brojeva. Rimski brojevi su nastali za vreme Rimljana.  

Ima 7 znakova i to:

I - ZA BROJ 1

V -ZA BROJ 5

X -  ZA BROJ 10

L -  ZA BROJ 50

C - ZA BROJ 100

D -  ZA BROJ 500

M - ZA BROJ 1000

Brojevi koji nemaju svoj znak se grade tako što se koristi sabiranje i oduzimanje brojeva koji imaju svoj znak. 

Budući da Rimljanima nisu bili potrebni brojevi veći od nekoliko hiljada, pa im je tako najveći broj koji ima svoj znak je  hiljadu (M).

Veliki nedostatak sastava rimskih brojeva je što se ne mogu graditi decimalni ili negativni brojevi, niti se može predstaviti nula. Rimski brojevi se koriste kao redni brojevi u našem  jeziku.

Menjanje brojeva kroz padeže

I primus, -a, -um

II secundus, -a, -um

III tertius, -a, -um

IV quartus, -a, -um

V quintus, -a, -um

VI sextus, -a, -um

VII septimus, -a, -um

8

VIII octavus, -a, -um

IX nonus, -a, -um

X decimus, -a, -um

XI undecimus, -a, -um

XII duodecimus, -a, -um

XIII tertius decimus, -a, -um

XIV quartus decimus, -a, -um

XV quintus decimus, -a, -um

XVI sextus decimus, -a, -um

XVII septumus decimus, -a, -um

XVIII duodevicesimus, -a, -um

XIX undevicesimus, -a, -um

XX vicesimus, -a, -um

XXX tricesimus, -a, -um

XL quadragesimus, -a, -um

L quinquagesimus, -a, -um

LX sexagesimus, -a, -um

LXX septuagesimus, -a, -um

LXXX octogesimus, -a, -um

XC nonagesimus, -a, -um

C centesimus, -a, -um

CC ducentesimus, -a, -um

CCC trecentesimus, -a, -um

CD quadringentesimus, -a, -um

D quingentesimus, -a, -um

DC sescentesimus, -a, -um

DCC septingentesimus, -a, -um

DCCC octingentesimus, -a, -um

CM nongentesimus, -a, -um

M millesimus, -a, -um

MM duo millesimus, -a, -um

Redni brojevi menjaju se kao pridevi prve i druge deklinacije.

Pomoću njih određuju se sati, npr., Quota hora est? Koliko je sati? (Koji je sat?) Septima. Sedam. (Sedmi) i godine, npr. anno septingentesimo tertio (ab Urbe condita) - sedamsto treće godine (od osnivanja Rima).

Rečenice

1. Apud Romanos primo mensis diei nomen erat Kalendae.

2. Tertius mensis est Martius, Iunius sextus, September nonus, December duodecimus.

3. Cohors decima pars, centuria sexagesima pars legionis Romanae erat.

4. Quota hora est? Octava.

5. Ter terna sunt novem, quater quaterna sunt sedecim.

6. In singulis legionibus denae cohortes erant.

7. Bis dat, qui cito dat.

1. Godina je stoti deo veka.

2. Dan je 365. ili 366. deo godine.

3. Sedam puta sedam je četrdeset i devet.

Prevod

1. Kod Rimljana ime prvom danu meseca bejaše Kalende.

2. Treći je mesec mart, jun šesti, septembar deveti, decembar dvanaesti.

3. Kohorta bejaše deseti dio, a centurija šezdeseti deo rimske legije.

4. Koliko je sati? Osam.

5. Tri puta tri su devet, četiri puta četiri su šesnaest.

6. U pojedinim legijama bejaše po deset kohorta.

7. Dva puta daje, ko brzo daje.

1. Annus est centesima pars saeculi.

2. Dies est trecentesima sexagesima quinta aut trecentesima sexagesima sexta pars anni.

3. Septies septena sunt quadraginta novem.

Reči

abecedno

apud (predlog s akuz.)-kod

Romanus, -i, m-Rimljanin

primus, 3-prvi

mensis, -is, m-mesec (u godini)

dies, diei, m-dan

nomen, -inis, n-ime, naziv

erat-bejaše

Kalendae, -arum, f-Kalende, prvi dan u mesecu kod Rimljana

tertius, 3-treći

est-je, jest

Martius, -i, m-mart

Iunius, -i, m-jun

sextus, 3-šesti

September, -bris, m--septembar

nonus, 3-deveti

December, -bris, m-decembar

duodecimus, 3-dvanaesti

cohors, -rtis, f-kohorta, deseti deo legije

decimus, 3-deseti

pars, partis, f-deo, strana

centuria, -ae, f-centurija, šezdeseti deo legije

sexagesimus, 3-šezdeseti

legio, -onis, f-legija, jedinica rimske vojske, imala je 3.600 do 6.000 pešaka

Romanus, 3-rimski

quotus, 3-koji (po redu)

hora, -ae, f-sat, ura

octavus, 3-osmi

ter-triput

terni, -ae, -a-po tri

sunt-su, jesu

novem-devet

quater-četiri puta

quaterni, -ae, -a-po četiri

sedecim-šestnaest

in (predlog s akuz. i abl.)-u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

singuli, -ae, -a-pojedini

deni, -ae, -a-po deset

erant-bejahu

bis (priložni broj)-dvaput

do, dare, dedi, datum-dati; zadati

cito (prilog)-brzo, hitro

annus, -i, m-godina

centesimus, 3-stoti

saeculum, -i, n-vek

aut (veznik)-ili