Po prvoj deklinaciji menjaju se imenice uglavnom ženskog roda koje se u nominativu jednine završavaju na –a, a u genitivu jednine na –ae.
Npr.FABULA,AE.f-PRICA
terra,ae,f.-zemlja
discipula.ae.f.-ucenica
Ubi concordia, ibi victoria. – Gde je sloga, tu je i pobeda.
Historia magistra vitae. – Istorija je učiteljica života.
Satis eloquentiae, sapientiae parum. – Dosta rečitosti, a pameti malo.
Imenice su većinom ženskog roda zbog čega se ova deklinacija još naziva i ženskom deklinacijom. Izuzeci su imenice koje označavaju mušku osobu.
Po prvoj deklinaciji menja se i ženski rod prideva I i II deklinacije (muški i srednji rod se menjaju po drugoj deklinaciji).
Tabula rasa. – Izbrisana tabla.
Persona non grata. – Nepoželjna osoba.
Terra incognita. – Neistražena zemlja.
Jednina
Nom. terra
Gen. terrae
Dat. terrae
Acc. terram
Voc. terra
Abl. terra
Množina
Nom. terrae
Gen. terrarum
Dat. terris
Acc. terras
Voc. terrae
Abl. terris
Postoje izuzeci muškog roda, koji se menjaju isto kao imenice ženskog roda. To su uglavnom muška imena, imena naroda i nazivi zanimanja:
Sulla,-ae,m.- Sula
Persa,-ae,m.- Persijanac
agricola,-ae,m. -zemljoradnik
incola,-ae,m.- stanovnik
collega,-ae,m.- kolega
athleta,-ae,m.- atleta
pharmaceuta, ae, m. - apotekar, farmaceut;
nauta, ae, m. - mornar
IZUzECI u -a deklinaciji
Imenica familia ima stari genitiv jednine na -as kad je u vezi s imenicom pater ili mater, npr. pater familias domaćin, mater familias domaćica.
Kad je imenica dea uz imenicu deus, a filia uz filius, imaju dativ i ablativ množine na -abus, jer bi inače te imenice imale jednak oblik u tim padežima. Bogovima i boginjama = diis et deabus, sinovima i kćerima = filiis filiabusque.
📷
Partenon, Atina
Vezbanje
Discipulae in schola sunt.
Discipulae – nom. pl. imen. I dekl. discipula,-ae, f. – učenica
in – predlog
schola – abl.sg. imenice schola, -ae, f. – škola (I dekl.)
sunt – 3. lice množine indikativa prezenta pomoćnog glagola sum esse fui.
In discipularum tabellis literae sunt.
In – predlog sa acc i abl.
discipularum – gen.pl. imenice discipula,-ae, f. – učenica
tabellis – abl.pl. imenice tabella,-ae, f. – tablica (predlog in se odnosi na ovu imenicu)
litterae – nom.pl. imenice littera, -ae f. – slovo
sunt – 3. lice množine indikativ prezenta pomoćnog glagola sum, esse, fui, -.
Magistra impigris discipulis fabulas saepe narrat.
Magistra – nom. sg. imenice magistra,-ae.f. – učiteljica
impigris – dat.pl. prideva (ovaj pridev se menja po I deklinaciji ali se ne navodi kao imenica o čemu će biti reči kasnije).
discipulis – dat.pl. imenice discipula, -ae.f. – učenica (I deklin). Pridev impigris i imenica discipulis slažu se u rodu, broju i padežu.
Magistra, impigras discipulas laudas.
Magistra – voc.sg. imenica magistra, -ae.f. (I dekl).
impigras – acc.pl. prideva
discipulas – acc.pl.
laudas – 2.l. sg. glagola laudo, 1(laudare), -avi, -atum.- hvaliti
PREVEDI
1. Terra est stella. 2. Historia est magistra vitae. 3. Concordia patriam firmat. 4. Patriae libenter vitam donamus. 5. Graecia, Romam scientia superas.
SA SRPSKOG NA LATINSKI
1. Zemlja daje život.
2. Slogom jačate domovinu.
3. Grčka je učiteljica Rima.
Prevod
1. Zemlja je zvezda.
2. Istorija je učiteljica života.
3. Sloga jača domovinu.
4. Rado darujemo život domovini.
5. Grčka, nadvisuješ Rim znanošću.
1. Terra vitam donat.
2. Concordia patriam firmatis.
3. Graecia est magistra Romae.
Reči
abecedno
terra, -ae, f-zemlja
est-je, jest
stella, -ae, f-zvezda
historia, -ae, fa-istorija
magistra, -ae, f-učiteljica
vita, -ae, f-život
concordia, -ae, f-sloga
patria, -ae, f-domovina, zavičaj
firmo, 1.-učvrstiti, jačati
libenter (prilog)-rado
dono, 1.-darivati, davati
Graecia, -ae, f-Grčka
Roma, -ae, f-Rim
scientia, -ae, f-znanje; znanost, nauka
supero, 1.-nadvisiti, nadvladati, savladati; preći, premostiti
Comentarios