PRIDEVI TRECE DEKLINACIJE

Pridevi treće deklinacije dele se na tri grupe:

1.Pridevi sa dva završetka za tri roda

2.Pridevi sa tri završetka za tri roda

3.Pridevi sa jednim završetkom za tri roda

Pridevi sa dva završetka za tri roda

Ova vrsta prideva je najčešća i karakteristična za treću deklinaciju, pošto u njoj nema razlike između promene muškog i ženskog roda. Završetak u nominativu muškog i ženskog roda je uvek –is, a završetak srednjeg roda –e.viridis,-e zelen viridis – zelen, zelena viride – zeleno genitiv jednine sva tri roda viridis

utilis,-e koristan

facilis,-e-lak

difficilis,-e težak

omnis,-e sav

communis,-e zajednički

tristis,-e tužan

nobilis,-e plemenit

turpis,-e ružan📷

Pridevi sa tri završetka za tri roda

Ovi pridevi su najređi u trećoj deklinaciji, jer je za nju neprirodno da se razlikuje promena muškog i ženskog roda, makar samo u nominativu i vokativu. Završetak nominativa za muški rod je –er, za ženski rod –ris, a za srednji –re. Kao i kod prideva prve i druge deklinacije na -er, i pridevi treće deklinacije sa tri završetka se dele na prideve sa nepostojanim -e- i prideve sa -e- u svim padežima. Pridevi sa nepostojanim -e- su češći od prideva sa -e- u svim padežima. Genitiv jednine sva tri roda jednak je nominativu jednine ženskog roda.Pridevi sa nepostojanim -e-celeber,-bris,-bre čuven celeber – čuven celebris – čuvena celebre – čuveno genitiv jednine sva tri roda celebris

acer,acris,acre žestok

silvester,-tris,-tre šumski

Pridevi sa -e- u svim padežima

celer,-is,-e brz celer – brz celeris – brza celere – brzo genitiv jednine sva tri roda celeris📷📷

 Pridevi sa jednim završetkom za tri roda

Ova vrsta prideva po svom rečničkom obliku najviše liči na imenice treće deklinacije.

Navode se u nominativu koji je isti za sva tri roda, sa završetkom genitiva da bi se videla osnova, a od imenica se razlikuju po tome što nemaju oznaku roda, pošto pridevi imaju sva tri roda. Promena srednjeg roda razlikuje se od promene muškog i ženskog roda u akuzativu jednine, koji je jednak nominativu po pravilu srednjeg roda, i po nastavku za nominativ, akuzativ i vokativ množine -ia.

felix,-icis srećan felix – srećan, srećna, srećno genitiv sva tri roda felicis

Evo jos nekih prideva:

sapiens,-entis pametan

audax,-acis smeo

constans,-antis postojan

par,paris jednak

impar,-aris nejednak

uber,-eris plodanl

ocuples,-etis imućan

iners,-ertis trom

inops,-opis siromašan📷

Ovi pridevi su s jednim završetkom: dives, divitis bogat, 

pauper, pauperis siromašan, 

vetus, veteris (star) imaju u abl. jedn.: divite, paupere, vetere, a u gen. množ. divitum, pauperum, veterum. U nom. akuz. i vok. množ. srednjega roda upotrebljava se jedino vetera od vetus. Pridevi treće deklinacije mogu da se jave u rečniku: a) celer, is, e, – brz;  to su pridevi koji imaju za svaki rod svoj oblik: celer – muški, celeris – ženski, celere – srednji. Kod ove grupe prideva može da se javi nepostojano -e-: acer, acris, acre, – žestok. b) brevis, e, – kratak;  kod ovih prideva prvi oblik – brevis, koristi se i za muški i za ženski rod, a breve – za srednji. c) prudens, -entis- mudar;  kod ove grupe prideva – prudens se koristi za sva tri roda, a -entis je nastavak za genitiv, čitamo – prudentis. Svi oblici se menjaju kao i imenice treće deklinacije – i – osnove, sa tom razlikom što sva tri roda imaju u ablativu jednine nastavak -i.

Rečenice

1. Issa est patria audacium nautarum. 2. Verba sapientis viri prudentia sunt. 3. Cum sapienti viro libenter disserimus. 4. Diligentibus discipulis elementa linguae Latinae facilia sunt. 5. Societas hominum pauperum cum divitibus rara est. 6. In vetere proverbio est: Audaces fortuna iuvat.

1. Odvažna vojnika rane ne plaše. 2. U razboritu čoveku mnoge su vrline. 3. Lakomost rimskih bogataša bejaše mrska siromašnim građanima.

V. De Mari Hadriatico Mare Hadriaticum , patriam nostram, ab Italia dividit. In ora maritima multae et praeclarae urbes sitae sunt. In urbe Spalato ingens palatium imperatoris Diocletiani videmus. In mari Hadriatico multitudo piscium est. Naves nostrae gravia onera per multa maria vehunt.

VI. Dicta et sententiae 1. Sapienti sat. 2. Lege artis. 3. Labor omnia vincit. 4. Mens sana in corpore sano. 5. Omnia praeclara rara. 6. Panem et circenses.

Prevod

1. Vis je domovina odvažnih mornara. 2. Reči su mudroga čoveka razborite. 3. S mudrim čovekom rado raspravljamo. 4. Marljivim učenicima osnove latinskog su jezika lake. 5. Društvo je siromašnih ljudi s bogatašima retko. 6. U staroj je poslovici: Odvažne pomaže sreća.

1. Audacem militem vulnera non terrent. 2. In prudenti viro multae sunt virtutes. 3. Avaritia divitum Romanorum civibus pauperibus odiosa erat.

V. O Jadranskom moru Jadransko more , našu domovinu, delli od Italije. Na morskoj obali smešteni su mnogi i znameniti gradovi. U gradu Splitu vidimo golemu palatu cara Dioklecijana. U Jadranskome moru mnoštvo je riba. Naši brodovi prevoze teške terete po mnogim morima.

VI. Izreke i poslovice 1. Pametnome dosta. 2. Po pravilu umeća. (Po pravilima veštine.) 3. Rad pobeđuje sve. 4. Zdrav duh u zdravom telu. 5. Sve prelepo jest retko. 6. Hleba i igara.

Reči

abecedno

Issa, -ae, f -Vis

est-je, jest

patria, -ae, f -domovina, zavičaj

audax, -acis -odvažan

nauta, -ae, m -mornar

verbum, -i, n reč, izreka; glagol

sapiens, -ntis mudar, pametan

vir, viri, m čovek, muž; junak

prudens, -ntis razborit, mudar

sunt su, jesu

cum (predlog s abl.) s, sa

libenter (prilog) rado

dissero, 3. serui, sertum raspravljati

diligens, -ntis -marljiv

discipulus, -i, m -učenik

elementum, -i, n -početak, osnov

lingua, -ae, f -jezik, govor

Latinus, 3 -latinski

facilis, -e -lak

societas, -atis, f -društvo; savez

homo, -minis, m -čovek

pauper, -eris -siromašan, oskudan

divitiae, -arum, f -bogatstvo

rarus, 3 -redak

in (predlog s akuz. i abl.)- u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

vetus, -eris -star, nekadašnji

proverbium, -i, n poslovica

fortuna, -ae, -f sreća

iuvo, 1. iuvi, iutum -prijati; pomagati, podupirati

miles, -litis, m -vojnik

vulnus, -eris, n -rana

non (negacija)- ne

terreo, 2. ui, itum- strašiti, plašiti

multus, 3 -mnogi

virtus, -utis, f -muževnost, hrabrost, krepost; vrlina

avaritia, -ae, f- lakomost, škrtost

dives, -vitis- bogat

Romanus, 3- rimski

civis, -is, m građanin, sugrađanin

odiosus, 3- mrzak

erat bejašede (predlog s abl.)- o

mare, maris n- more

Hadriaticus, 3- jadranski

inoster, -stra, -strum- naš

a, ab (predlog s ablativom)- od, po

Italia, -ae, f- Italija

divido, 3. visi, visum- deliti; rastavljati; razdeliti

ora, -ae, f- obala; 

ora maritima- primorje

et (veznik)- i, te

praeclarus, 3- divan, sjajan; glasovit, znamenit

urbs, urbis, f- grad

situs, 3- smešten

Splitingens, -ntis golem, silan

palatium, -i, n palata

imperator, -oris, m- zapovednik, vojskovođa; car

Diocletianus, -i, m- Dioklecijan, rimski car

video, 2. vidi, visum- videti; paziti, pobrinuti se

piscis, -is, m- riba

navis, -is, f- lađa, brod

gravis, -e- težak, mučan

onus, -eris, n- teret

per (predlog s akuz.)- kroz, po, za, preko

veho, 3. vexi, vectum- voziti, vući

sat (prilog)- dosta, prilično; dobro

lex, legis, f zakon, propis, pravilo

ars, artis, f umetnost, umeće, veština

labor, -oris, m- rad, napor, trud

omnis, -e -sav; svaki

vinco, 3. vici, victum- pobeđivati, pobediti

mens, mentis, f -pamet, duh; misao

sanus, 3 -zdrav

corpus, -oris, n -telo

panis, -is, m-hleb

circenses, -ium, m -igre u cirkusu

Pridevi III. deklinacije, s tri i dva završetka

Rečenice

1. Dalmatae acres Romanorum hostes erant. 2. In Ilyriorum historia celebre est bellum Batonianum. 3. Celeria consilia non semper utilia sunt. 4. Patria est communis mater omnium civium. 5. Fortem virum pericula non terrent. 6. Communi labore potentiam patriae augemus.

1. Hrvatska je šumovita. 2. Domovini je potreban zajednički rad svih građana. 3. Besmrtna je slava pjesnika Lukrecija. Prevod1. Dalmati bejahu ljuti rimski neprijatelji. 2. U istoriji Ilira slavan je Batonov rat. 3. Brze odluke nisu uvek korisne. 4. Domovina je zajednička majka svih građana. 5. Hrabrog čoveka opasnosti ne plaše. 6. Zajedničkim radom povećavamo moć domovine.

1. Croatia est silvestris. 2. Communis labor omnium civium patriae necessarius est. 3. Immortalis est gloria poetae Lucretii.

Reči

abecedno

Dalmatae, -arum, m- Dalmati, ilirsko pleme

acer, acris, acre- oštar, ljut, žestok

Romanus, 3 -rimski

hostis, -is, m- neprijatelj (u ratu)

erant- bejahu

in (predlog s akuz. i abl.)- u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

Illyrii, -orum, m- Iliri

historia, -ae, f povest,istorija

celeber, -bris, -bre slavan, glasovit

est je, jest

bellum, -i, n rat

Batonianus, 3 Batonov

celer, -ris, -re brz, hitar

consilium, -i, n savet, odluka; namera

non (negacija)- ne

semper (prilog) uvek

utilis, -e koristan

sunt- su, jesu

patria, -ae, f- domovina, zavičaj

communis, -e- zajednički, opsti

mater, -tris, f- majka

omnis, -e sav; svaki

civis, -is, m- građanin, sugrađanin

fortis, -e- hrabar, srčan

vir, viri, m- čovek, muž; junak

periculum, -i, n- opasnost

terreo, 2. ui, itum- strašiti, plašiti

labor, -oris-, m- rad, napor, trud

potentia, -ae, f- moć

augeo, 2. auxi, auctum- povećati

Croatia, -ae, f- Hrvatska

silvester, -tris, -tre šumovit

necessarius, 3- potreban, nuždan

immortalis, -e- besmrtan

gloria, -ae, f- slava

poeta, -ae, m- pesnik

Lucretius, -i, m -Lukrecije, slavni pesnik filozofskog epa "De rerum natura"