📷
KAKO SE NAVODE PRIDEVI U RECNIKU ?
U rečniku pridevi se navode ovako:
npr: bonus, 3 tj. da ima oblike za sva tri roda.
[oblik za muški rod u jednini, 3]
Broj 3 označava da pridev ima tri završetka i da se čita : bonus, bona, bonum.
bonus je za muski rod
bona je za zenski rod
bonum je za srednji rod
Pridevi prve i druge deklinacije su pridevi čiji se muški i srednji rod menjaju po drugoj, a ženski rod po prvoj deklinaciji.
Za razliku od našeg jezika, nastavci su isti u promeni prideva kao u promeni imenica:
bonorum virorum – dobrih ljudi
bonarum feminarum – dobrih žena
bonorum exemplorum – dobrih primera
Pridevi prve i druge deklinacije se dele na:
1.Prideve koji se u muškom rodu završavaju na -us (bonus,3 dobar)
2.Prideve koji se u muškom rodu završavaju na -er:
sa nepostojanim -e- (niger,-gra,-grum crn)
sa -e- u svim padežima (tener,-a,-um nežan)
Pridevi prve i druge deklinacije na -us,a,um
📷Osnova na koju se dodaju nastavci dobija se tako što se od oblika nominativa jednine muškog roda odbije završetak –us.
magnus – osnova magn–
muški rod magnus – velik
ženski rod magna – velika
srednji rod magnum – veliko
Pridevi prve i druge deklinacije na -er
Pridevi sa nepostojanim -e-📷Osnova se dobija tako što se od oblika ženskog roda odbije završetak -a.
nigra – osnova nigr–
muški rod niger – crn
ženski rod nigra – crna
srednji rod nigrum – crno
Pridevi sa -e- u svim padežima📷
Osnova je jednaka obliku nominativa muškog roda.
miser – osnova
miser–muški rod
miser – jadan
ženski rod misera – jadna
srednji rod miserum – jadno
Neki pridevi na -er, -a, -um gube u deklinaciji e od završetka -er, npr. piger, pigra, pigrum lenj, a neki ga zadržavaju, npr. liber, libera, liberum, slobodan. bonus, bona, bonum dobar, dobra, dobro
📷
Rečenice
1. Magister puerum et puellam bonis libris educat.
2. Bone magister, verbis tuis libenter paremus.
3. Viro aegro consilia medici necessaria sunt.
4. Liber populus in libera patria est.
5. Misera erat vita servorum Romanorum.
6. Graceia claros poetas habet.
7. Graeci erant magistri Romanorum.
1. Dečače, moraš izbegavati laži.
2. Dobre knjige poučavaju dečaka i muža.
3. Dalmacija je domovina veštih mornara.
4. Ratovi robova bejahu opasni Rimu.
II. Dicta et sententiae
1. Licentia poetica.
2. Deus ex machina.
3. Ab ovo.
4. Periculum in mora.
5. Post nubila Phoebus.
6. Ad bestias! Ad metalla!
7. Aurora Musis amica.
III. De studio linguae Latinae
Magister discipulos linguam Latinum docet. Multa vocabula Latina discipulis iam nota sunt. Magister pulchras fabulas poetarum Romanorum saepe narrat. Studio linguae Latinae, discipuli, scientam pretiosam paratis. Lingua enim Latina necessaria est ad studium multarum doctrinarum.
Prevod
1. Učitelj odgaja dečaka i devojku dobrim knjigama.
2. Dobri učitelju, tvojim se rečima rado pokoravamo.
3. Bolesnom čoveku potrebni su doktorski saveti.
3. Saveti doktora potrebni su bolesnom mužu.
4. Slobodan narod u slobodnoj je domovini.
5. Bedan bejaše život robova Rimljana.
6. Grčka ima slavne pesnike.
7. Grci bejahu učitelji Rimljana.
1. Puer, mendacia vitare debes.
2. Boni libri puerum et virum docent.
3. Dalmatia est patria peritorum nautarum.
4. Bella servorum periculosa Romae erant.
II. Izreke i poslovice
1. Pesnička sloboda.
3. Od jajeta. (Od početka.)
4. Opasnost je u odgađanju.
5. Posle oblaka sunce.
6. Pred zveri! U rudnik!
7. Zora je prijateljica muzama.
III. O učenju latinskog jezika
Učitelj poučava učenike latinski jezik. Mnoge latinske reči učenicima su već poznate. Učitelj često pripoveda lepe priče rimskih pesnika. Učenjem latinskog jezika, učenici, pribavljate znanje dragoceno. Latinski jezik naime potreban je za učenje mnogih znanosti.
Reči
abecedno
magister, -tri, m-učitelj
puer, pueri, m-dečak
et (veznik)-i, te
puella, -ae, f-devojka
bonus, 3-dobar
liber, -bri, m-knjiga
educo, 1.-odgajati, odgojiti
verbum, -i, n-reč, izreka; glagol
tuus, 3-tvoj
libenter (prilog)-rado
pareo, 2. parui, —pokoravati se, slušati
vir, viri, m-čovek, muž; junak
aeger, -gra, -grum-bolestan
consilium, -i, n-savet, odluka; namera
medicus, -i, m doktor
necessarius, 3-potreban, nuždan
sunt-su
liber, -era, -erum-slobodan
populus, -i, m-narod
in (predlog s akuz. i abl.)-u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv
patria, -ae, f-domovina, zavičaj
miser, -era, -erum-bedan
erat-bejaše
vita, -ae, f-život
servus, -i, m-rob
Romanus, -i, m-Rimljanin
Graecia, -ae, f-Grčka
clarus, 3-slavan
poeta, -ae, m-pesnik
habeo, 2. habui, habitum
imati; držati, smatrati
Graecus, -i, m-Grk
erant-bejahu
mendacium, -i, n-laž, neistina
vito, 1.-kloniti se, izbegavati
debeo, 2. ui, itum-morati
doceo, 2. docui, doctum-poučavati, učiti (drugoga); dokazati
Dalmatia, -ae, f-Dalmacija
est-je
peritus, 3-iskusan, vešt
nauta, -ae, m-mornar
bellum, -i, n-rat
periculosus, 3-opasan
licentia, -ae, f-sloboda
poeticus, 3-pesnički
deus, -i, m-bog
e, ex (predlog s abl.)-iz, od, po, sa
machina, -ae, f-masina; naprava
a, ab (predlog s ablativom)-od, po
ovum, -i, n-jaje
mora, -ae, f-zatezanje, odlaganje
post (predlog s akuz.)-iza, posle
nubilum, -i, n
naoblačeno nebo, oblak
Phoebus, -i, m
Feb (svetao)
ad (predlog s akuz.)-za; k, do, po, kod, na; pred
bestia, -ae, f-životinja, zver
metallum, -i, n-kovina; metalla, -orum, n znači i: rudnik
aurora, -ae, f-zora
Musa, -ae, f-Muza, grčka boginja umetnosti znanosti
amica, -ae, f-prijateljica
lingua, -ae, f-jezik, govor
Latinus, 3-latinski
multus, 3-mnogi
vocabulum, -i, n-reč
iam (prilog)-već, sad već
notus, 3-poznat
pulcher, -chra, -chrum-lep, a,o
fabula, -ae, f-priča; basna
saepe (prilog)-često
narro, 1.-pričati, pripovedati
studium, -i, n-učenje; naklonost; nauka
scientia, -ae, f-znanje; znanost, nauka
pretiosus, 3-dragocen
paro, 1.-pribavljati; priređivati
enim (veznik)-naime
doctrina, -ae, f-znanost
Comments