pridevi prve i druge deklinacije

📷

KAKO SE NAVODE PRIDEVI U RECNIKU ? U rečniku pridevi se navode ovako: npr: bonus, 3 tj. da ima oblike za sva tri roda.  [oblik za muški rod u jednini, 3]

Broj 3 označava da pridev ima tri završetka i da se čita : bonus, bona, bonum.

bonus je za muski rod

bona je za zenski rod

bonum je za srednji rod

Pridevi prve i druge deklinacije su pridevi čiji se muški i srednji rod menjaju po drugoj, a ženski rod po prvoj deklinaciji.

Za razliku od našeg jezika, nastavci su isti u promeni prideva kao u promeni imenica:

bonorum virorum – dobrih ljudi

bonarum feminarum – dobrih žena

bonorum exemplorum – dobrih primera

Pridevi prve i druge deklinacije se dele na:

1.Prideve koji se u muškom rodu završavaju na -us (bonus,3 dobar)

2.Prideve koji se u muškom rodu završavaju na -er:

sa nepostojanim -e- (niger,-gra,-grum crn)

sa -e- u svim padežima (tener,-a,-um nežan)

Pridevi prve i druge deklinacije na -us,a,um

📷Osnova na koju se dodaju nastavci dobija se tako što se od oblika nominativa jednine muškog roda odbije završetak –us.

magnus – osnova magn–

muški rod magnus – velik

ženski rod magna – velika

srednji rod magnum – veliko

Pridevi prve i druge deklinacije na -er

Pridevi sa nepostojanim -e-📷Osnova se dobija tako što se od oblika ženskog roda odbije završetak -a.

nigra – osnova nigr–

muški rod niger – crn

ženski rod nigra – crna

srednji rod nigrum – crno

Pridevi sa -e- u svim padežima📷

Osnova je jednaka obliku nominativa muškog roda.

miser – osnova 

miser–muški rod 

miser – jadan

ženski rod misera – jadna

srednji rod miserum – jadno

Neki pridevi na -er, -a, -um gube u deklinaciji e od završetka -er, npr. piger, pigra, pigrum lenj, a neki ga zadržavaju, npr. liber, libera, liberum, slobodan. bonus, bona, bonum dobar, dobra, dobro

📷

Rečenice

1. Magister puerum et puellam bonis libris educat.

2. Bone magister, verbis tuis libenter paremus.

3. Viro aegro consilia medici necessaria sunt.

4. Liber populus in libera patria est.

5. Misera erat vita servorum Romanorum.

6. Graceia claros poetas habet.

7. Graeci erant magistri Romanorum.

1. Dečače, moraš izbegavati laži.

2. Dobre knjige poučavaju dečaka i muža.

3. Dalmacija je domovina veštih mornara.

4. Ratovi robova bejahu opasni Rimu.

II. Dicta et sententiae

1. Licentia poetica.

2. Deus ex machina.

3. Ab ovo.

4. Periculum in mora.

5. Post nubila Phoebus.

6. Ad bestias! Ad metalla!

7. Aurora Musis amica.

III. De studio linguae Latinae

Magister discipulos linguam Latinum docet. Multa vocabula Latina discipulis iam nota sunt. Magister pulchras fabulas poetarum Romanorum saepe narrat. Studio linguae Latinae, discipuli, scientam pretiosam paratis. Lingua enim Latina necessaria est ad studium multarum doctrinarum.

Prevod

1. Učitelj odgaja dečaka i devojku dobrim knjigama.

2. Dobri učitelju, tvojim se rečima rado pokoravamo.

3. Bolesnom čoveku potrebni su doktorski saveti.

3. Saveti doktora potrebni su bolesnom mužu.

4. Slobodan narod u slobodnoj je domovini.

5. Bedan bejaše život robova Rimljana.

6. Grčka ima slavne pesnike.

7. Grci bejahu učitelji Rimljana.

1. Puer, mendacia vitare debes.

2. Boni libri puerum et virum docent.

3. Dalmatia est patria peritorum nautarum.

4. Bella servorum periculosa Romae erant.

II. Izreke i poslovice

1. Pesnička sloboda.

3. Od jajeta. (Od početka.)

4. Opasnost je u odgađanju.

5. Posle oblaka sunce.

6. Pred zveri! U rudnik!

7. Zora je prijateljica muzama.

III. O učenju latinskog jezika

Učitelj poučava učenike latinski jezik. Mnoge latinske reči učenicima su već poznate. Učitelj često pripoveda lepe priče rimskih pesnika. Učenjem latinskog jezika, učenici, pribavljate znanje dragoceno. Latinski jezik naime potreban je za učenje mnogih znanosti.

Reči

abecedno

magister, -tri, m-učitelj

puer, pueri, m-dečak

et (veznik)-i, te

puella, -ae, f-devojka

bonus, 3-dobar

liber, -bri, m-knjiga

educo, 1.-odgajati, odgojiti

verbum, -i, n-reč, izreka; glagol

tuus, 3-tvoj

libenter (prilog)-rado

pareo, 2. parui, —pokoravati se, slušati

vir, viri, m-čovek, muž; junak

aeger, -gra, -grum-bolestan

consilium, -i, n-savet, odluka; namera

medicus, -i, m doktor

necessarius, 3-potreban, nuždan

sunt-su

liber, -era, -erum-slobodan

populus, -i, m-narod

in (predlog s akuz. i abl.)-u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

patria, -ae, f-domovina, zavičaj

miser, -era, -erum-bedan

erat-bejaše

vita, -ae, f-život

servus, -i, m-rob

Romanus, -i, m-Rimljanin

Graecia, -ae, f-Grčka

clarus, 3-slavan

poeta, -ae, m-pesnik

habeo, 2. habui, habitum

imati; držati, smatrati

Graecus, -i, m-Grk

erant-bejahu

mendacium, -i, n-laž, neistina

vito, 1.-kloniti se, izbegavati

debeo, 2. ui, itum-morati

doceo, 2. docui, doctum-poučavati, učiti (drugoga); dokazati

Dalmatia, -ae, f-Dalmacija

est-je

peritus, 3-iskusan, vešt

nauta, -ae, m-mornar

bellum, -i, n-rat

periculosus, 3-opasan

licentia, -ae, f-sloboda

poeticus, 3-pesnički

deus, -i, m-bog

e, ex (predlog s abl.)-iz, od, po, sa

machina, -ae, f-masina; naprava

a, ab (predlog s ablativom)-od, po

ovum, -i, n-jaje

mora, -ae, f-zatezanje, odlaganje

post (predlog s akuz.)-iza, posle

nubilum, -i, n

naoblačeno nebo, oblak

Phoebus, -i, m

Feb (svetao)

ad (predlog s akuz.)-za; k, do, po, kod, na; pred

bestia, -ae, f-životinja, zver

metallum, -i, n-kovina; metalla, -orum, n znači i: rudnik

aurora, -ae, f-zora

Musa, -ae, f-Muza, grčka boginja umetnosti znanosti

amica, -ae, f-prijateljica

lingua, -ae, f-jezik, govor

Latinus, 3-latinski

multus, 3-mnogi

vocabulum, -i, n-reč

iam (prilog)-već, sad već

notus, 3-poznat

pulcher, -chra, -chrum-lep, a,o

fabula, -ae, f-priča; basna

saepe (prilog)-često

narro, 1.-pričati, pripovedati

studium, -i, n-učenje; naklonost; nauka

scientia, -ae, f-znanje; znanost, nauka

pretiosus, 3-dragocen

paro, 1.-pribavljati; priređivati

enim (veznik)-naime

doctrina, -ae, f-znanost