U latinskom jeziku ova vremena imaju tu zajedničku osobinu da su oba svršena vremena, jedno za prošlost, drugo za budućnost. Takođe se grade na isti način: aktivni od perfekatske osnove, a pasivni su, kao i perfekat, složeni glagolski oblici od odgovarajućeg oblika pomoćnog glagola sum,esse,fui i participa perfekta pasiva.
Aktivni pluskvamperfekat
Aktivni pluskvamperfekat i futur II grade se dodavanjem nastavaka na perfekatsku osnovu. Nastavci za pluskvamperfekat su jednaki oblicima imperfekta pomoćnog glagola sum,esse,fui, dok su nastavci za futur II jednaki oblicima futura pomoćnog glagola, sem u trećem licu množine, gde nastavak glasi –erint.
od glagola dicere pluskvamperfekt glasi: 1. dix-eram 1. dix-eramus 2. dix-eras 2. dix-eratis 3. dix-erat 3. dix-erant pluskvamperfekt od gl. esse glasi: 1. fu-eram 1. fu-eramus 2. fu-eras 2. fu-eratis 3. fu-erat 3. fu-erant
Pluskvamperfekt je "pretprošlo” vreme, njime se iskazuje radnja koja se dogodila pre druge prošle radnje.
FUTUR II AKTIVNI
Futur II kazuje buduću svršenu radnju, koja će se izvršiti pre druge buduće radnje. Zato može stajati samo u zavisnoj rečenici ako je u glavnoj futur ili imperativ II:
Si aliquis fenestram aperuerit, psittacus avolabit. Ako neko bude otvorio prozor, papagaj će odleteti. Si fueris Romae, Romano vivito more, si fueris alibi, vivito sicut ibi! Budeš li bio u Rimu, na rimski živi tad način, drugde budeš li ti, živi tu kao i svi. Ovidije
Za razliku od našeg futura II, latinski futur II je svršeno vreme i može se prevesti samo svršenim glagolom u futuru II ili prezentu. Našem futuru II nesvršenog glagola odgovara latinski futur I.
📷
Donec eris sospes – upotrebljen je futur I jer se radi o trajnoj radnji
aperio,4,aperui,apertum
Jednina
1.aperuero
2.aperueris
3.aperuerit
Množina
1.aperuerimus
2.aperueritis
3.aperuerint
📷
Za razliku od našeg futura II, latinski futur II je svršeno vreme i može se prevesti samo svršenim glagolom u futuru II ili prezentu. Našem futuru II nesvršenog glagola odgovara latinski futur I.
Rečenice
1. Darius classem quingentarum navium contra Athenienses comparaverat.
2. Graeci eos qui pro patria ceciderant, in contione laudabant.
3. Gentes Illyricae quae bello Batoniano contra Romanos arma ceperant, multa milia militum dederunt.
4. Romani sevos, qui effugerant cruci affigebant.
5. Discipuli qui grammaticam Latinam bene didicerint, scriptores Latinos facile legent.
6. Qui temere crediderit facile errabit.
1. Temistoklo je obnovio atinske zidove koje bejahu porušili Perzijanci.
2. Regul nije prekršio reč koju bejaše zadao Katarzanima.
3. Ako svi budemo marljivo radili, naša će država cvasti.
Prevod
1. Darije bio je spremio brodove od petsto lađa protiv Atinjana.
2. Grci su one, koji bejahu poginuli za domovinu, u skupštini hvalili.
3. Ilirska plemena, koja su u Batonovu ratu bila uzela oružje protiv Rimljana, dala su mnoge hiljade vojnika.
5. Učenici, koji budu latinsku gramatiku dobro naučili, lako će čitati latinske pisce.
6. Koji bude slepo verovao, lako će grešiti.
1. Themistocles renovavit Athenarum moenia quae Persae diruerant.
2. Regulus fidem non fefellit quam Carthaginiensibus dederat.
3. Si omnes industriose laboraverimus, res publica nostra florebit.
Reči
abecedno
Darius, -i, m-Darije, perzijski kralj
classis, -is, f-brodovi
quingenti, -ae, -a-pesto
navis, -is, f-lađa, brod
contra (predlog s akuz.)-protiv
Atheniensis, -is, m-Atinjanin
comparo, 1.-spremiti, opremiti, skupiti
Graecus, -i, m-Grk
is, ea, id-onaj, on; takav
qui, quae, quod-koji, -a, -e
pro (predlog s abl.)-za
patria, -ae, f-domovina, zavičaj
cado, 3. cecidi, – (casurus)-pasti, poginuti
in (predlog s akuz. i abl.)-
u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv
contio, -onis, f-zbor, skupština
laudo, 1.-hvaliti
gens, -ntis, f-pleme, rod; narod
Illyricus, 3-ilirski
bellum, -i, n-rat
Batonianus, 3-Batonov
Romanus, 3-rimski
arma, -orum, n-oružje
capio, 3. cepi, captum-hvatati, uzeti, osvojiti, zarobiti, obuzeti, pograbiti
multus, 3-mnogi
milia-hiljade
miles, -litis, m-vojnik
do, dare, dedi, datum-dati; zadati
Romanus, -i, m-Rimljanin
servus, -i, m-rob
effugio, 3. fugi, —pobeći, uteći, umaknuti, izbeći
crux, crucis, f-krst
affigo, 3. fixi, fixum-pribiti, pričvrstiti
discipulus, -i, m-učenik
grammatica, -ae, f-gramatika
Latinus, 3-latinski
bene (prilog)-dobro, valjano
disco, 3. didici, —učiti (se), naučiti
scriptor, -oris, m-pisac
facile (prilog)-lako, bez truda
lego, 3. legi, lectum-čitati
temere (prilog)-slepo, nasumice, lakoumno
credo, 3. credidi, creditum-verovati; misliti
erro, 1.-grešiti; lutati, skitati se, potucati se
Themistocles, -is, m-Temistoklo, atinski državnik i vojskovođa
renovo, 1.-obnoviti
Athenae, -arum, f-Atina, kulturno središte stare Grčke
moenia, -ium, n-zidine, bedemi
Persa, -ae, m-Perzijanac
diruo, 3. rui, rutum-srušiti, razoriti, porušiti, razrušiti
regula, -ae, f-pravilo, propis
fidem fallo, 3. fefelli, (deceptum)-prekršiti reč
non (negacija)-ne
Carthaginiensis, -is, m-Kartaginjanin
si (veznik)-ako, da, kad
omnis, -e-sav; svaki
industria, -ae, f-marljivost
laboro, 1.-raditi
res, rei, f-stvar, delo; pojava; sadržaj;
res publica-država
noster, -stra, -strum-naš
floreo, 2. ui, —cvetati, cvasti
댓글