top of page
Writer's pictureNuvara

PASIVNI PERFEKAT,PLUSKVAMPERFEKAT I FUTUR II



Pasivni perfekat


Obradu pasivnih vremena počećemo pasivnim perfektom, zato što je najbliži našem pasivu. Kao što znamo, u našem jeziku sva pasivna vremena su složena od pomoćnog glagola i trpnog glagolskog prideva. U latinskom jeziku to se odnosi samo na svršena vremena (perfekat, pluskvamperfekat i futur II), jer je particip perfekta pasiva, glagolski pridev koji odgovara našem trpnom pridevu, uvek svršenog vida.


Particip perfekta pasiva


Particip perfekta pasiva je trpni svršeni glagolski vid.


aperio,4,aperui,apertum

claudo,3,clausi,clausum

moveo,2,movi,motum

seco,1,secui,sectum


Particip perfekta pasiva menja se kao pridev na –us prve i druge deklinacije. Pošto je pridev, slaže se sa imenicom uz koju stoji u rodu, broju i padežu.


apertus,-a,-um – otvoren,-a,-o

clausus,-a,-um – zatvoren,-a,-o

motus,-a,-um – pokrenut,-a,-o

sectus,-a,-um – presečen,-a,-o


clausae portae – zatvorena vrata

aperta via – otvoren put pridev.

To mu i samo ime znači (participium – glagolski pridev, perfectum – svršeni vid, passivum – trpno stanje).


Gradi se od participske osnove, četvrtog oblika u navođenju glagola, koji, što se vidi po završetku imenske promene –um, služi za građenje glagolskih prideva (i jedne imenice, ali ona nam nije u programu).

Particip perfekta pasiva sa prezentom pomoćnog glagola sum,esse,fui gradi pasivni perfekat.

Portae sunt clausae. – Vrata su zatvorena.Via vobis est aperta. – Put vam je otvoren.

Građenje pasivnog perfekta


Pasivni perfekat je složen glagolski oblik od prezenta pomoćnog glagola sum,esse,fui i participa perfekta pasiva.


aperio,4,aperui,apertum


Jednina

1.apertus,a,um sum

2.apertus,a.um es

3.apertus,a,um est


Množina

1.aperti,ae,a sumus

2.aperti,ae,a estis

3.aperti,ae,a sunt




Particip u okviru pasivnog perfekta uvek se slaže sa subjektom u rodu, broju i padežu.

Pons est aedificatus. – Most je sagrađen. (pons,pontis,m.)
Fenestra est aperta. – Prozor je otvoren. (fenestra,-ae,f.)
Oppidum est captum. – Grad je osvojen. (oppidum,-i,n.)
Hospites sunt invitati. – Gosti su pozvani. (hospes,-itis,m.)
Portae sunt clausae. – Vrata su zatvorena. (porta,-ae,f.)
Animalia sunt alta. – Životinje su nahranjene. (animal,-alis,m(

Pored pasivnog perfekta, u latinskom jeziku postoje još dva složena pasivna vremena: pluskvamperfekat i futur II. Zajedničko im je i što se sva ova tri vremena u aktivu grade od perfekatske osnove.

Razlikuju se po vremenu pomoćnog glagola: perfekat je složen od participa perfekta pasiva i prezenta pomoćnog glagola, pluskvamperfekat od imperfekta, a futur II od futura pomoćnog glagola.


Pasivni pluskvamperfekat


Pasivni pluskvamperfekat je složen glagolski oblik koji se gradi od participa perfekta pasiva i imperfekta pomoćnog glagola sum,esse,fui.


aperio,4,aperui,apertum


jednina

1,apertus,a,um eram

2.apertus,a,um eras

3.apertus,a,um erat


množina

1.aperti,ae,a eramus

2.aperti,ae,a eratis

3.aperti,ae,a erant


Pasivni pluskvamperfekat, kao i aktivni, kazuje svršenu radnju koja je prethodila drugoj prošloj radnji.

Psittacus avolavit quia fenestra erat aperta.Papagaj je odleteo jer je prozor bio otvoren.

Pasivni futur II

Pasivni futur II je složen glagolski oblik od participa perfekta pasiva i futura

pomoćnog glagola sum,esse,fui.


aperio,4,aperui,apertum

jednina

1.apertus,a,um ero

2.apertus,a,um eris

3.apertus,a,um erit


množina

1.aperti,ae,a erimus

2.aperti,ae,a eritis

3.aperti,ae,a erunt




Futur II pasivni, kao i aktivni, ima značenje buduće svršene radnje.


Psittacus avolabit si fenestrae erunt apertae.

Papagaj će odleteti ako prozori budu bili otvoreni.


Rečenice


1. Ab Aristonico exercitus Romanus victus et ipse consul captus est.

2. Mensis Quintilis ad honorem Iulii Caesaris Iulius dictus est.

3. Romulus et Remus eodem loco, ubi expositi erant, Romam condiderunt.

4. Carthago, quae a Scipione deleta erat, ab Augusto renovata est.

5. Non damnaberis, priusquam accusatus eris.

1. Romul izabra sto senatora koji su bili nazvani oci.

2. Naša je domovina od Rimljana bila razdeljena na provincije.

3. Zločinstva koja ne budu kažnjena biće izvor novih zločinstava.


Prevod


1. Od Aristonika rimska vojska je pobeđena i sam je konzul uhvaćen.

2. Mesec Kvintil u čast Julija Cezara nazvan je .

3. Romul i Rem na istome mestu gdje bejahu izloženi, osnovali su Rim.

4. Kartaga, koja bejaše razorena od Scipiona, od Avgusta je obnovljena.

5. Nećeš biti kažnjen, pre nego budeš optužen.

1. Romulus centum senatores eligebat qui patres appellati erant.

2. Patria nostra a Romanis in provincias divisa erat.

3. Scelera quae non punita erunt origo novorum scelerum erunt.


Reči

abecedno


a, ab (predlog s ablativom)-od, po

Aristonicus, -i, m-Aristonik, vođa ustanka protiv Rimljana u Pergamu

exercitus, -us, m-vojska

Romanus, 3-rimski

vinco, 3. vici, victum-pobeđivati, pobediti

et (veznik)-i, te

ipse, ipsa, ipsum-sam (glavom)

consul, -ulis, m-konzul, najviši službenik u Rimu

capio, 3. cepi, captum-hvatati, uzeti, osvojiti, zarobiti, obuzeti, pograbiti

sum, esse, fui-biti

mensis, -is, m-mesec (u godini)

Quintilis, -is, m-Kvintil, stari rimski naziv za jul

ad (predlog s akuz.)-za; k, do, po, kod, na; pred

honor, -oris, m-čast

Iulius Caesar-Julije Cezar

Iulius, -i, m-jul

dico, 3. dixi, dictum-reći, kazati; nazvati, imenovati

Romulus, -i, m-Romul, mitski utemeljitelj Rima

Remus, -i, m-Rem, brat Romulov

idem, eadem, idem-isti

locus, -i, m-mesto

ubi (prilog)-gde

expono, 3. posui, positum-izlagati, prikazivati

Roma, -ae, f-Rim

condo, 3. didi, ditum-osnovati, utemeljiti

Carthago, -ginis, f-Kartagina

qui, quae, quod-koji, -a, -e

Scipio, -onis, m-Scipion, ime dvojice znamenitih rimskih vojskovođa

deleo, 2. levi, letum-razoriti, uništiti

Augustus, -i, m-August, prvi rimski car

renovo, 1.-obnoviti

non (negacija)-ne

damno, 1.-osuditi, kazniti

priusquam (veznik)-pre nego

accuso, 1.-optužiti

centum-sto

senator, -oris, m-senator, član rimskog državnog veća

eligo, 3. legi, lectum-izabrati, birati

pater, -tris, m-otac

appello, 1.-zvati, nazivati, nazvati

patria, -ae, f-domovina, zavičaj

noster, -stra, -strum-naš

Romanus, -i, m-Rimljanin

in (predlog s akuz. i abl.)

u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv

provincia, -ae, f-pokrajina

divido, 3. visi, visum-deliti; rastavljati; razdeliti

scelus, -eris, n-zločinstvo

punio, 4.-kazniti

origo, -ginis, fporeklo, -izvor

novus, 3-nov

10,307 views0 comments

Recent Posts

See All

Comments


bottom of page