PARTICIPI

Particip perfekta pasiva gradi se od participske osnove dodavanjem nastavaka -us,-a,-um. Menja se po prvoj i drugoj deklinaciji i ima značenje našeg trpnog svršenog glagolskog prideva, sem kod deponentnih glagola, gde mu je značenje aktivno.

Sa pomoćnim glagolom sum,esse,fui gradi složena pasivna vremena, kao i infinitiv perfekta pasiva.

• emo,3,emi,emptum emptus – kupljen tunica est empta – tunika je kupljena

• conor,1,conatus sum conatus – pokušavši discipuli sunt conati fraudem – đaci su pokušali prevaru

Particip prezenta nepravilnih glagola

Pomoćni glagol sum,esse,fui i njegove složenice nemaju particip prezenta. Glagoli volo,velle,volui i fero,ferre,tuli,latum, kao i njihove složenice, grade ga pravilno sa nastavkom za treću konjugaciju: volens,-entis; nolens,-entis; ferens,-entis; auferens,-entis.

Glagol eo,ire,ii,itum i njegove složenice imaju nepravilan particip prezenta:

• eo,ire,ii,itum – iens, eunt

• isineo,-ire,-ii,-itum – iniens, ineuntis

• pereo,-ire,-ii,-itum – periens, pereuntis

• redeo,-ire,-ii,-itum – rediens, redeuntis

Particip prezenta aktiva se značenjem delimično poklapa sa našim glagolskim prilogom sadašnjim, ali je, za razliku od njega, pridev i menja se po padežima. Zato particip prezenta aktiva u nominativu jednine i množine možemo prevesti našim glagolskim prilogom sadašnjim, dok ga u ostalim padežima prevodimo zavisnom rečenicom.

Upotreba participa prezenta

Particip prezenta ima dve osnovne funkcije:

• funkcija atributa

• funkcija priloške odredbe.

Ako particip bliže određuje imenicu sa kojom se slaže u rodu, broju i padežu, ima funkciju atributa i prevodi se odnosnom rečenicom:

Discipuli fugientes – đaci koji beže

Magister castigat discipulos e schola fugientes.-Učitelj grdi đake koji beže iz škole.

Ako nema imenice koju particip određuje, u prevodu se mora dodati pokazna zamenica, jer nešto mora biti u padežu participa:

Magister monet e schola fugientes.-Učitelj opominje one koji beže iz škole.

Sero venientibus ossa.-Onima koji dolaze kasno ostaju kosti.

Ako particip ne određuje bliže imenicu, već ističe paralelnu radnju, ima adverbijalnu funkciju i prevodi se u nominativu glagolskim prilogom sadašnjim, a u ostalim padežima vremenskom, uzročnom, pogodbenom ili dopusnom rečenicom:

Timeo Danaos et dona ferentes.-Bojim se Grka i poklone kad nose.

Discipuli e schola fugientes inciderunt in magistrum scholam ineuntem.-Bežeći iz škole đaci su naleteli na učitelja dok je ulazio u školu.

Heri te vidi in horto sedentem.-Juče sam te video dok si sedeo u parku.

Magister discipulos fugientes puniet.-Učitelj će kazniti đake ako budu bežali.

Magister castigavit discipulum e schola fugientem.-Učitelj je kaznio đaka zato što je bežao iz škole.

ReCenice:

1. Leonidas pro patria fortissime pugnans occisus est. 2. Nihil agenti dies longus est. 3. Ciceronem ex exsilio redeuntem amici salutaverunt. 4. Romani compluribus proeliis victi non desperaverunt. 5. Iugurtha pacem petiturus in urbem Romam profectus est. 6. Spartacus suos cohortatus in hostium aciem irruit. 7. Obliti privatorum publica curate!

1. Mnogi ljudi više koriste ako cute nego ako govore. 2. Atinjani obnoviše razrušene zidove. 3. Prešavši Dunav, Trajan pobedi Dačane.

PREVOD:

1. Boreći se vrlo hrabro za domovinu, Leonida je bio ubijen. 2. Dan je dug onome koji ništa ne radi. 3. Prijatelji su pozdravljali Cicerona koji se vraćao iz progonstva. 4. U mnogim bitkama pobeđeni Rimljani nisu izgubili nadu. 5. Jugurta je krenuo u grad Rim nameravajući tražiti mir. 6. Osokolivši svoje, Spartak je provalio u neprijateljski bojni red. 7. Zaboravivši osobno, brinite se o javnom.

1. Complures homines prosunt magis tacentes sed dicentes. 2. Athenienses muros dirutos renovabant. 3. Transitus Danuvium, Traianus Dacos vincebat.

RECI:

Leonidas, -ae, f. - Leonida pro(+abl.) - za patria, -ae, f. - domovina, zavičaj fortiter - hrabro, junački pugno, 1. - boriti se Cicero, -onis, m. - Ciceron redeo, ire, ii, itum - vraćati se amicus, -i, m. - prijatelj saluto, 1. - pozdravljati Romanus, -i, m. - Rimljanin complures, -a - više njih, mnogi proelium, -i, n. - boj, bitka non - ne despero, 1. - izgubiti nadu u vinco, 3. - vici, victum pobeđivati Iugurtha, -ae, m. - Jugurta peto, 3. petivi (petii), petitum - tražiti in - u urbs, urbis, f. - grad Roma, -ae, f. - Rim proficiscor, 3. fectus sum - krenuti, poći Spartacus, -i, m. - Spartak suus, 3 - svoj cohortor, 1. - osokoliti, ohrabriti hostis, -is, m. - neprijatelj (u ratu) acies, -iei, f. - bojni red irruo, 3. ui - provaliti