Videli smo da u konstrukciji akuzativa sa infinitivom može doći do dvosmislenosti, i da se ona izbegava prebacivanjem konstrukcije iz aktiva u pasiv, jer do dvosmislenosti može doći samo kod prelaznih glagola. A postoji i drugi način: umesto konstrukcije, glavna rečenica se prebacuje iz aktiva u pasiv, konstrukcija od objekta postaje subjekat i glavni glagol se slaže sa subjektom konstrukcije. Tako nastaje konstrukcija nominativa sa infinitivom.
Omnes dicunt te me fallere. – ne zna se ko koga vara
Diceris (tu) me fallere. – Govori se da me (ti) varaš.
Dicor (ego) te fallere. – Govori se da te (ja) varam.
Dakle, da ponovimo:
konstrukcija nominativa sa infinitivom je konstrukcija čiji je subjekat u nominativu, a predikat u infinitivu
kod konstrukcije nominativa sa infinitivom glavni glagol je pasivan, a konstrukcija je subjekat glavne rečenice
glavni glagol se slaže u licu sa subjektom konstrukcijeglavni glagol se na naš jezik prevodi bezlično, a infinitiv u licu glavnog glagola
ako je subjekat lična zamenica, može biti izostavljen
Glagoli koji zahtevaju konstrukciju nominativa sa infinitivom
glagoli govorenja, mišljenja i opažanja u pasivnim oblicima prezentske osnove
glagol video,2,vidi,visum u pasivnim oblicima svih vremena, sa značenjem izgleda, čini se
glagoli volje u pasivnim oblicima svih vremena
glagol fero,ferre,tuli,latum u značenju prenosi se (fertur, feruntur)
Glagoli govorenja
dico,3 govorim
narro,1 pričam
nuntio,1 javljam
Diceris me fallere. – Govori se da me varaš.
Glagoli mišljenja
puto,1 smatram
existimo,1 procenjujem
credo,3 verujem
Crederis me fallere. – Veruje se da me varaš.
Glagoli opažanja
audio,4 čujem
video,2 vidim
Audiris me fallere. – Čuje se da me varaš.
Glagol video,2,vidi,visum u pasivu ima značenje izgleda, čini se.
Videris me fallere. – Izgleda da me varaš.
Glagoli volje
iubeo,2 zapovedam
veto,1 zabranjujem
sino,3 dopuštam
Discipuli exire non sinuntur. – Ne dopušta se da đaci izađu.
Subjekat konstrukcije se na naš jezik može prevesti dativom.
Discipuli exire vetiti sunt. – Đacima je bilo zabranjeno da izađu.
Glagol fero,ferre,tuli,latum (kao i glagol sličnog značenja trado,3 – prenosim) može biti predikat konstrukcije samo u trećem licu jednine ili množine prezenta.
Feruntur discipuli exire vetiti esse. – Prenosi se da je đacima bilo zabranjeno da izađu.
Traditur Romulus Remum occidisse. – Prenosi se da je Romul ubio Rema.
VEZBANJE:
Aesopum servum fuisse narrant.
Aesopus servus fuisse narratur.
Ako obratimo paznju na glagol narro, videcemo da je u prvoj recenici glagol u aktivu.
U drugoj recenici glagol narro je u pasivu. Sta se promenilo?
Ako je glavni glagol (verbum regens ) u aktivu kao u prvoj recenici – narrant – zavisno-iskazna recenica se zamenjuje konstrukcijom akuzativa sa infinitivom.
Narrant(pripovedaju) Aesopum (akuzativ jednine) servum (akuzativ jednine) fuisse (infinitiv perfekta glagola sum esse fui): Pripovedaju da je Ezop bio rob.
U drugoj recenici glavni glagol je u pasivu i zavisno-iskazna recenica se zamenjuje konstrukcijom nominativa sa infinitivom.
Narratur (pripoveda se) Aesopus (nominativ jednine) servus (nominativ jednine) fuisse (infinitiv perfekta glagola sum esse fui). Pripoveda se da je Ezop bio rob.
Glavni glagol se nalazi u licu i broju subjekta konstrukcije Aesopus narratur -pripoveda se da Ezop…
Credor – veruje se da ja…
putaris – misli se da ti..
traditur – prica se da on…
feruntur – govori se da oni…
Recenice:
1. Thales primus solis defectionem praedixisse dicitur.
2. Hippocrates et Galenus peritissimi medici fuisse existimantur.
3. Fulvia, Antonii uxor, linguam Ciceronis acubus laceravisse traditur.
4. Xanthippe, Socratis philosophi uxor, morosa admodum fuisse fertur.
5. Discipule, errare videris. Discipuli, errare videmini.
6. Malorum societatem vitare iubemur.
7. Helvetii per provinciam Romanam iter facere vetiti sunt.
1. Smatra se da su Feničani bili prvi mornari.
2. Pripoveda se da je car Dioklecijan bio sin pisara.
3. Vojnicima je bilo zapoveđeno da iskopaju jarak.
XIX. De dis et deabus antiquorum Romanorum
Antiqui Romani, quia rerum naturam plane cognoscere non poterant, admodum superstitiosi fuerunt. Permultos deos deasque venerabantur, quorum aliquos a Graecis receperant. Deorum pater Iuppiter fuit, cui in Capitolio praeclarum templum sacrum erat. Iovis uxor Iuno fuit. Neptunus, deus maris, et Pluto, deus inferorum, fratres Iovis fuerunt. Minerva, sapientiae dea, ex Iovis capite armata prosiluisse dicitur. Mars, Iovis et Iunonis filius, deus belli fuisse traditur. Mercurius deorum nuntius et mercatorum deus erat. Vulcanus, deus fabrorum, deformis et claudus, Venerem, pulcherimam omnium dearum, uxorem habuit. Apollo solis et oraculorum deus, Diana, eius soror, lunae, ventionum, silvarum dea erat. Venus, dea veris et amoris, apud Romanos in praecipuo honore erat, quia Romulus et Remus ab ea originem ducere putabantur. Vesta, Iunonis soror, dea ignis domestici fuit. Ceres, Iunonis et Vestae soror, prima homines agruculturam docuisse traditur.
PREVOD:
1. Govori se da je Tales prvi prorekao pomračenje Sunca.
2. Smatra se da su Hipokrat i Galen bili najveštiji doktori.
3. Priča se da je Fulvija, Antonijeva žena, Ciceronov jezik rastrgala iglama.
4. Govori se da je Ksantipa, žena filozofa Sokrata, bila vrlo mrzovoljna.
5. Učeniče, čini se da grešiš. Učenici, čini se da grešite.
6. Nalaže se da izbegavamo društvo zlih.
7. Bilo je zabranjeno da Helvećani putuju po rimskoj provinciji (južnoj Galiji).
1. Phoenices primi nautae fuisse putantur.
2. Imperator Diocletianus filius scribae fuisse narratur.
3. Milites fossam ducere iussi sunt.
XIX. O bogovima i boginjama starih Rimljana
Stari Rimljani, jer jednostavno nisu mogli spoznati prirodu, bili su veoma praznoverni. Postovali su mnoge bogove i boginje od kojih neke bejahu preuzeli od Grka. Otac bogova bio je Jupiter kojemu na Kapitoliju bejaše posvećen sjajan hram. Jupiterova žena bila je Junona. Neptun, bog mora i Pluton, bog podzemnog sveta, bili su Jupiterova braća. Govori se da je Minerva, boginja mudrosti, naoružana iskočila iz Jupiterove glave. Priča se da je Mars, sin Jupitera i Junone, bio bog rata. Merkurije bejaše glasnik bogova i bog trgovaca. Vulkan, bog kovača, ružan i šepav, imao je za ženu Veneru, najlepšu od svih boginja. Apolon bejaše bog Sunca i proročišta, Dijana, njegova sestra, boginja meseca, lova i šuma. Venera, boginja proleća i ljubavi, bejaše kod Rimljana u osobitoj časti jer se smatra da su Romul i Rem vukli lozu od nje. Vesta, Junonina sestra, bila je boginja domaćega ognjišta. Priča se da je Cerera, Junonina i Vestina sestra, prva poučila ljude porodici...
RECI:
Thales, -etis, m. - Tales
defectio, -onis, f. - slabljenje
defectio solis - pomračenje Sunca
praedico, 3. praedixi, praedictum - proricati, unapred reći
Hippocrates, -is, m. - Hipokrat
Galenus, -i, m. - Galen
peritus, 3 - iskusan, vešt
existimo, 1. - misliti, smatrati
Fulvia, -ae, f. - Fulvija
acus, -us, f. - igla
lacero, 1. - razderati, rastrgati
trado, 3. tradidi, traditum - predati, pričati
Xanthippe, -es, f. - Ksantipa
Socrates, -is, m. - Sokrat
morosus, 3 - ćudljiv, mrzovoljan
ero, 1. - grešiti
videor, 2. visus sum - čini se da
societas, -atis, f. - društvo, savez
malum, -i, n. - zlo, jabuka
iubeo, 2. iussi, iussum - zapovedati
vito, 1. - kloniti se, izbegavati
Helvetii, -orum, m. - Helvećani
per (+ak.) - kroz, po, za, preko
iter, itineris, n. - put, putovanje
iter facere - putovati, ići
veto, 1. vetui, vetitum - zabraniti
Phoenices, -um, m. - Fenićani
nauta, -ae, m. - mornar
narro, 1. - pripovedati
Diocletianus, -i, m. - Dioklecijan
scriba, -ae, m. - pisac
fossa, -ae, f. - jarak
fassam ducere - iskopati jarak
Comments