U latinskom postoje LICNE zamenice za 1. i 2. lice sg. i pl. .
Treća lica nadogradjuju se pokaznom zamenicom jer ne postoji.
Ego je lična zamenica za 1. lice, tu za 2. lice, a za 3. lice nema u latinskom jeziku lične zamenice, nego se upotrebljava pokazna zamjenica is, ea, id sa značenjem: on, ona, ono. Genitivi množ. nostrum, vestrum dolaze samo u partitivnom značenju.
U ablativu jedn. i množ. predlog cum (sa) veže se sa zamenicom ovako: mecum sa mnom, tecum, nobiscum, vobiscum.
Lična povratna zamenica (pronomen personale reflexivum)
Ti oblici služe i za jedninu i za množinu. Latinski jezik upotrebljava povratnu zamenicu samo kad se odnosi na subjekt 3. lica, a mi je upotrebljavamo i onda kad se odnosi na subjekt 1. ili 2. lica, npr.
Povratna zamenica se (sese) nema nominativ i jednaka je za sva lica jednine i množine.
Nostri i vestri je u većini slučajeva u upotrebi
memoria nostri – pamćenje o nama
nostrum i vestrum se koriste u partitivnom genitivu nemo nostrum/vestrum – niko od nas/vas.
Lična zamenica u službi subjekta se gotovo uvek izostavlja:
Est formosa – Lepa je;
Eo domum – Idem kući;
Formosus est – Viđen je;
Veni, vidi, vici – Dođoh, videh, pobedih;
Odi et amo – Mrzim i volim;
Ora et labora – Moli se i radi;
Deleaur! – Da se briše! [Brisati!];
Loquor latine – Govorim latinski.
Omnea mea mecum porto – Sve svoje nosim sa sobom.
Te video – Vidim te;
Te amo – Volim te.
Nosce te ipsum – Upoznaj sam sebe.
Tecum vivere amem [konjunktiv] – Želim da živim s tobom.
Crede mihi. – Veruj mi; Credete nobis – Verujte nam;
Tibi scribo – Tebi pišem.
ZANIMLJIVOST
» alter ego • lat. alter ego drugo ili drugi,a ja
1. lice koje je od drugog nekog lica ovlašćeno da može potpuno raditi u njegovo ime (zamenik, zastupnik);
2. čovek po mišljenju i osećanju potpuno blizak i srodan drugom nekom čoveku, istomišljenik.
Rečenice:
1. Ubi tu Gaius, ego Gaia.
2. Hodie mihi, cras tibi.
3. Amor libertatis vobis nobiscum communis est.
4. Spartace, memoria tui aeterna est.
5. Communis labor me et te et nos omnes delectat.
6. Homines sibi libenter ignoscunt.
7. Vir doctus in se divitias habet.
1. Svima vama poznato je ime Ciceronovo. 2. Tebe, radniče, svi mi poštujemo. 3. Hrabri vojnici pribavljaju sebi veliku slavu.
Prevod:
1. Gdje si ti Gaj, ja sam Gaja.
2. Danas meni, sutra tebi.
3. Ljubav prema slobodi zajednička je vama s nama.
4. Spartače, uspomena na tebe je večna.
5. Zajednički rad mene i tebe i sve nas veseli.
6. Ljudi sebi rado opraštaju.
7. Učen čovek u sebi ima bogatstvo.
1. Omnibus vobis Ciceronis nomen notum est. 2. Te, operarie, omnes nos colimus. 3. Fortes milites sibi magnam gloriam parant.
Reči:
ubi (prilog)-gde
tu-ti
Gaius, -i, m-Gaj, rimsko, muško ime
ego-ja
Gaia, -ae, f-Gaja, rimsko žensko ime
hodie (prilog)-danas
cras (prilog)-sutra
amor, -oris, m-ljubav
libertas, -atis, f-sloboda
vos-vi
nos-mi
communis, -e-zajednički, opsti
est-je
Spartacus, -i, m-Spartak, vođa najvećeg ustanka robova u antici
memoria, -ae, f-pamćenje, sećanje, uspomena
aeternus, 3-večan
labor, -oris, m-rad, napor, trud
et (veznik)-i, te
omnis, -e-sav; svaki
delecto, 1.-veseliti, zabavljati
homo, -minis, m-čovek
libenter (prilog)-rado
ignosco, 3. novi, notum-opraštati
vir, viri, m-čovek, muž; junak
doctus, 3-učen, obrazovan
in (predlog s akuz. i abl.)-u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv
divitiae, -arum, f-bogatstvo
habeo, 2. habui, habitum--imati; držati, smatrati
Cicero, -onis, m-Ciceron, slavni rimski govornik
nomen, -inis, n-ime, naziv
notus, 3-poznat
operarius, -i, m-radnik
colo, 3. colui, cultum-poštovati
fortis, -e-hrabar, srčan
miles, -litis, m-vojnik
magnus, 3-velik, silan
gloria, -ae, f-slava
paro, 1.-pribavljati; priređivati
Comments