Perfekat je prošlo svršeno vreme, i najviše odgovara našem aoristu. Prevodimo ga perfektom svršenog glagola, sem kod glagola kod kojih u našem jeziku nema svršenog i nesvršenog parnjaka (biti, imati, morati, živeti…)
Perfekatska osnova je treći deo rečničkog oblika glagola. Kod pravilnih glagola to je prvi oblik posle broja konjugacije (do,1,dedi,datum), a kod nepravilnih glagola oblik posle infinitiva (sum,esse,fui).
Kao što se vidi na ovim primerima, perfekatska osnova može se jako razlikovati od prezentske. Zbog toga se moramo truditi da naučimo što više osnova, a neke od njih nemoguće je drugačije prepoznati (sum,esse,fui; ago,3,egi; pono,3,posui; tollo,3,sustuli; pello,3,pepuli; tango,3,tetigi; capio,3,cepi; disco,3,didici itd).
Ako se izuzmu problemi oko perfekatske osnove, perfekat je mnogo jednostavnije vreme od svih vremena prezentske osnove.
Svi glagoli grade perfekat na isti način, dodajući iste nastavke na perfekatsku osnovu. Nema podele na konjugacije, nema nepravilnih glagola (sem kod glagola eo,ire,ii,itum i složenica, ali to spada u gradivo druge godine). Perfekatska osnova se kod svih glagola dobija na isti način, odbijanjem nastavka -i od trećeg oblika glagola, i na nju se uvek dodaju isti nastavci:
jednina:
-i
-isti
-it
množina:
-imus
-istis
-erunt
Prema tome, perfekat pomoćnog glagola sum, esse, fui bi glasio:
Dok bi kod nekih pravilnih glagola izgledao ovako: -
- u trećem licu množine nastavak je erunt;
stariji oblik je s nastavkom ere (amaverunt i amavere)
Primer perfekta nepravilnog glagola:
moneo, 2. monui, monitum
Rečenice
1. Caesar Amintio amico scripsit: "Veni, vidi, vici".
2. Scythae perpetuo invicti manserunt.
3. Romani regem Tarquinium Superbum pepulerunt et in exsilium miserunt.
4. Spartacus in proelio multos Romanos cecidit et ipse cecidit.
5. Latifundia perdidere Italiam, iam vero et provincias.
6. Rem acu tetigisti.
1. Hanibal je odveo vojsku u Italiju. 2. Rimske legije pobediše Kartažane u Africi. 3. Rimljani naučiše mnoga umeća od Grka.
Prevod
1. Cezar je napisao prijatelju Amiciju: "Došao sam, video sam, pobedio sam."
2. Skiti su ostali neprekidno nepobeđeni.
3. Rimljani su kralja Tarkvinija Oholog proterali i poslali u progonstvo.
4. Spartak je u bici mnoge Rimljane ubio i sam poginuo.
5. Veleposedi su upropastili Italiju, a sada već i pokrajine.
6. Iglom si dotaknuo stvar. (Tačno si pogodio.)
1. Hannibal exercitum in Italiam duxit. 2. Romanae legiones Carthaginienses in Africa vicerunt. 3. Romani multas artes a Graecis discerunt.
Reči:
Caesar, -aris, mCezar, rimski vojskovođa i državnik; car
Amintius, -i, m-Amincije, Cezarov prijatelj
amicus, -i, m-prijatelj
scribo, 3. scripsi, scriptum-pisati, napisati
venio, 4. veni, ventum-doći
video, 2. vidi, visum-videti; paziti, pobrinuti se
vinco, 3. vici, victum-pobeđivati, pobediti
Scythae, -arum, m-Skiti, nomadski narod koji je živeo u današnjoj Ukrajini
perpetuo (prilog)-neprekidno, uvek
invictus, 3-nepobeđen; nesavladiv
maneo, 2. mansi, mansum-ostati
Romanus, -i, m-Rimljanin
rex, regis, m-kralj
Tarquinius, -ii, m-Tarkvinije, etrursko ime
superbus, 3-ohol
Tarquinius Superbus, m-Tarkvinije Oholi, poslednji rimski kralj
pello, 3. pepuli, pulsum-terati, prognati; razbiti
et (veznik)-i, te
in (predlog s akuz. i abl.)-u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv
exsilium, -i, n-progonstvo
mitto, 3. misi, missum-slati
Spartacus, -i, m-Spartak, vođa najvećeg ustanka robova u antici
proelium, -i, n-boj, bitka
multus, 3-mnogi
caedo, 3. cecidi, caesum-seći, poseći, ubiti
ipse, ipsa, ipsum-sam (glavom)
cado, 3. cecidi, – (casurus)-pasti, poginuti
latifundium, -i, n-veleposed
perdo, 3. perdidi, perditum-upropastiti, izgubiti
Italia, -ae, f-Italija
iam (prilog)-već, sad već
vero (prilog)-zaista; (veznik) a, pak
provincia, -ae, f-pokrajina
res, rei, f-stvar, delo; pojava; sadržaj
acus, -us, f-igla
tango, 3. tetigi, tactum-taknuti, dodirnuti
Hannibal, -alis, m-Hanibal, glasoviti vojskovođa
exercitus, -us, m-vojska
duco, 3. duxi, ductum-voditi, odvesti
Romanus, 3-rimski
legio, -onis, f
legija, jedinica rimske vojske, imala je 3.600 do 6.000 pešaka
Carthaginiensis, -is, m-Kartažanin
Africa, -ae, f-Afrika
ars, artis, f-umetnost, umeće, veština
a, ab (predlog s ablativom)-od, po
Graecus, -i, m-Grk
disco, 3. didici, —učiti (se), naučiti
Comments