GLAVNI BROJEVI SU
1 unus
2 duo
3 tres
4 quattuor
5 quinque
6 sex
7 septem
8 octo
9 novem
10 decem
11 undecim
12 duodecim
13 tredecim
14 quattuordecim
15 quindecim
16 sedecim
17 septendecim
18 duodeviginti
19 undeviginti
20 viginti
30 triginta
40 quadraginta
50 quinquaginta
60 sexaginta
70 septuaginta
80 octoginta
90 nonaginta
100 centum
200 ducenti
300 trecenti
400 quadringenti
500 quingenti
600 sescenti
700 septingenti
800 octingenti
900 nongenti
1000 mille
2000 duo milia
Brojevi unus, duo i tres se dekliniraju, kao i u nasem jeziku.
Dekliniraju se i brojevi od 200 do 900 te množina od hiljadu, milia,brojevi od 200 do 900 se dekliniraju kao pridevi;
Imaju samo množinu.
Brojevi kojima je jedinica 8 ili 9 se grade drugačije: odbijanjem dva, odnosno jedan od desetice, pa je tako 18 duodeviginti (doslovno: dva do dvadeset), 19 undeviginti (jedan do dvadeset), 38 (duodequadraginta), 59 (undesexaginta)...
Složeni brojevi (21-27,31-37...) se mogu graditi na dva načina:
1: da se, kao i u srpskom prvo kaže desetica, a potom jedinica: viginti unus (dvadeset jedan), viginti duo (dvadeset dva)... [ALI! Pazi na brojeve 28, 29]
2: da se prvo kaže jedinica, a potom se dodaje veznik et (i) te desetica:
unus et viginti (dvadeset jedan), duo et viginti.
Složeni brojevi (veći od 100) se grade kao gore opisan prvi način (tj. tako da se na prvom mestu stavi veći broj, a za njim slede manji):
centum (et) unus (sto jedan, sto i jedan)-101,
centum (et) tres (sto tri)-103,
centum (et) duodeviginti (sto osamnaest)-118;
2657 - duo milia sescenti quinquaginta septem
1496 - mille quadringenti nonaginta sex
Kada spajamo broj i imenicu, imenica će biti u onom padežu u kojem bi bila da nema broja:
Habeo decem amicos. - Imam 10 prijatelja.
Složeni brojevi koji sadrže unus (npr. 21,31...) takođe dolaze uz imenicu u množini:
triginta una amicae - trideset jedna prijateljica (kod nas je jednina)
milia, -ium, n. je imenica (pluralia tantum - imenice koje imaju samo množinu) uz koju imenice dolaze u genitivu: Docebam tria milia discipulorum. - Poučavah (poučavao sam) 3000 učenika.
Kalendar - Fasti
Rimski se datum grad na drugačiji način. Pri određivanju datuma bitne su: Kalende (Kalendae, -arum, f. - K., Kal.), None (Nonae, -arum, f.i- N.) i Ide (Idus, -uum, f. - Id.).
Kalende su prvi dan svakog meseca. None su u martu, maju, julu i oktobru sedmi dan, a u ostalim mesecima su peti dan. Tako su i Ide u martu, maju, julu i oktobru petnaesti, a u svim ostalim mesecima trinaesti dan.
Navedeni dani (Kalende, None i Ide) se nazivaju stalnim danima. Oni se izriču ablativom:
Kalendis Ianuariis - 1. januara
Nonis Septembribus - 5. septembra
Idibus Martiis - 15. marta
Ime meseca je pridev te se piše velikim slovom.
A evo naziva svih meseca:
Ianuarius, -ii, m.-Januar
Februarius, -ii, m.-Februar
Martius, -ii, m.-Mart
Aprilis, -is, m.-April
Maius, -ii, m.-Maj
Iunius, -ii, m.-Jun
Iulius, -ii, m.-Jul
Augustus, -i, m.-Avgust
September, -bris, m.-Septembar
October, -bris, m.-Oktobar
November, -bris, m.-Novembar
December, -bris, m.-Decembar
Ako je neki dan pre stalnog dana, tada se koristi pridie koji dolazi s akuzativom.
pridie Kalendas Ianuarias - 31. decembra
pridie Nonas Septembres - 4. septembra
pridie Idus Martias - 14. marta
Svi se ostali dani određuju brojanjem unapred sve do najbližeg stalnog dana uključujući i stalni dan i dan kojeg treba odrediti. Npr. 3. aprila.
Dakle, brojimo prema napred, 3, 4, i 5 (None). To su tri broja, tj. dana. Koristićemo izraz ante diem koji dolazi s akuzativom, a broj ćemo takođe staviti u akuzativ. Pa će navedeni datum u rimskom obliku biti ante diem tertium Nonas Apriles što se može skratiti u a.d. III. N. Apriles (Apr.).
Iz ovoga svega može se izvući formula koja glasi: (broj stalnog dana + 1) - broj dana od kojeg brojimo prema napred.
Primena ove formule na gore zadani zadatak bio bi: (5 + 1) - 3 = 6 - 3 = 3. Da smo uzeli neki drugi dan, npr. 2. aprila, tada bi bilo ovako: (5 + 1) - 2 = 6 - 2 = 4. Proverimo: 2, 3, 4, i 5. To je četiri broja. I to je tačno rešenje, dakle, formula je tačna.
Uzmimo još jedan primer: 28. aprila. Najbliži mu je 1. maja, ali to ne možemo izračunati. Zbog toga se kod Kalendi broju dana u navedenom mesecu (kod nas je to april) se doda 2, a potom oduzme broj dana. Dakle, (30 + 2) - 28 = 32 - 28 = 4. I to je tačno: 28, 29, 30 i 1. Dakle, rešenje je 4. Formula je tačna.
Pretvaranje iz rimskog na savremeni način se takođe može opisati formulom:
(broj stalnog dana + 1) - redni broj.
Primer a.d. VI. Id. Ianuarias. Radi se o Idama, koje su u januaru 13 dan. Pa:(13 + 1) - 6 = 8. To je dakle, 8. januara. Kod Kalendi opet treba dodati 2.
Primer: a.d. VI. K. Iunias: mesec pre juna je maj. Maj ima 31 dan: (31 + 2) - 6 = 27. To je 27. maja. Kako biste se uverili, proverimo oba primera. Sada trebamo brojati unatrag; šest dana unatrag od januarskih Ida, tj. od 13. januara: 13, 12, 11, 10, 9 i 8. I rešenje je tačno. Proverimo drugi primer: šest dana unatrag od juna: 1, 31, 30, 29, 28 i 27. Dakle, rešenje je tačno. Ponovio obe formule još jednom:
iz savremenog u rimski: (broj stalnog dana + 1) - broj dana od kojeg brojimo prema napred
za Kalende: (broj stalnog dana + 2) - broj dana od kojeg brojimo prema napred
iz rimskog u savremeni: (broj stalnog dana + 1) - redni broj
za Kalende: (broj stalnog dana + 2) - redni broj
Prestupnih godina Rimljani su februaru dodavali jedan dan, ali ga nisu dodavali kao mi, nego su iza 24. dana meseca februara imali jedan dan, a nakon njega bi tek došao 25. Taj se dan označavao s bis, pa bi to izgledalo ovako:
ante diem sextum Kalendas Martias - 24. februaraante diem bis sextum Kalendas Martias - 25. februaraante diem quintum Kalendas Martias - 26. februarapridie Kalendas Martias - 29. februara
Ovi zapisi zavise o godini. Ako je godina prestupna, tada izraz pridie Kalendas Martias ustvari znači 29. dan meseca februara, a ako nije, onda označava 28. Dovodi nas do zaključka: ako je godina prestupna, tada se datumi od a.d. V. K. Mar. (od 25.) do pridie K. Mar. (do 29.) uvećaju za jedan. A ako ne, tada ostaju jednaki!
Godine se izriču rednim brojevima. O rednim će brojevima biti govora u jednoj od sledećih lekcija.
Rečenice
1. Unum os, duos oculos, duas aures habemus.
2. Quattuor sunt anni tempora: ver, aestas, autumnus, hiems.
3. Quot sunt undeviginti et undecim? Triginta.
4. Saeculum est spatium centum annorum.
5. Annus trecentos sexaginta quinque aut trecentos sexaginta sex dies habet.
6. In exercitu Alexandri Magni duodecim milia Macedonum erant.
7. Discipulus legit: V, X, L, C, D, M; XXVIII, LXIX, MCM.
8. Nec Hercules contra duos.
1. U Iliriku bejahu tri velike reke: Sava, Drava i Drina.
2. U rimskom senatu bejaše s početka sto senatora, kasnije trista.
3. Naša biblioteka ima mnogo hiljada knjiga.
Prevod
1. Imamo jedna usta,dva oka i dva uha.
2. Četiri su godišnja doba: proleće, leto, jesen i zima.
3. Koliko su 19 i 11? Trideset.
4. Stoleće je razdoblje od sto godina.
5. Godina ima 365 ili 366 dana.
6. U vojsci Aleksandra Velikog bilo je (bejaše) 12000 Makedonaca.
7. Učenik čita: 5, 10, 50, 100, 500, 1000, 28, 69 i 1900.
8. Niti Heraklo (Herkul) protiv dvojice.
1. In Illyrico tres magna flumina erant Savus, Dravus, Drinus.
2. In Romano senatu initio centum senatores, postea trecenti erant.
3. Nostra bibliotheca multa milia librorum habet.
Reči
abecedno
unus, 3-jedan, jedini
os, oris, n-usta; ušće
duo, -ae, -o-dva
oculus, -i, m-oko
auris, -is, f-uho
habeo, 2. habui, habitum-imati; držati, smatrati
quattuor-četiri
sunt-su, jesu
annus, -i, m-godina
tempus, -poris, n-vreme, doba
ver, veris, n-proleće
aestas, -atis, f-leto
autumnus, -i, m-jesen
hiems, hiemis, f-zima
quot ( pridev)-koliko
undeviginti-devetnaest
et (veznik)-i, te
undecim-jedanaest
triginta-trideset
saeculum, -i, n-stoleće, vek
est-je, jest
spatium, -i, n-prostor; razdoblje
centum-sto
trecenti, -ae, -a-trista
sexaginta-sesdeset
quinque-pet
aut (veznik)-ili
sex-šest
dies, diei, m-dan
in (predlog s akuz. i abl.)-u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv
exercitus, -us, m-vojska
Alexander, -dri, m-Aleksandar;
Alexander Magnus-Aleksandar Veliki, makedonski kralj
duodecim-dvanaest
milia-hiljade
Macedones, -um, m-Makedonci
erant-bejahu
discipulus, -i, m-učenik
lego, 3. legi, lectum-čitati
nec ili neque (veznik)-i ne, niti
Hercules, -is, m-Heraklo, mitski grčki heroj
contra (prijedlog s akuz.)-protiv
Illyricum, -i, n-Ilirik, rimska provincija, zemlja Ilira
magnus, 3-velik, silan
flumen, -minis, n-reka
Savus, -i, mSava
Dravus, -i, m-Drava
Drinus, -i, m-Drina
Romanus, 3-rimski
senatus, -us, m-senat, rimsko državno veće
initium, -i, n-početak
senator, -oris, m-senator, član rimskog državnog veća
postea (prilog)-zatim, kasnije
noster, -stra, -strum-naš
bibliotheca, -ae, f-biblioteka
multus, 3-mnogi
liber, -bri, m-knjiga
Comments