GERUNDIV je glagolski pridev koji ima i aktivno i pasivno značenje. Pasivnoznačenje participa nužnosti ima u nominativu i akuzativu bez predloga, dok u ostalim padežima češće ima aktivno značenje glagolske imenice – gerunda.
Gerundiv se gradi od prezentske osnove dodavanjem nastavaka –ndus,-nda,-ndum za prvu i drugu konjugaciju, odnosno nastavaka –endus,-enda,-endum za treću i četvrtu konjugaciju. Glagol fero,ferre,tuli,latum i složenice grade gerundiv kao glagoli treće konjugacije, dok glagol eo,ire,ii,itum i složenice imaju specifične nastavke -undus,-unda,-undum. Glagoli sum,esse,fui i volo,velle,volui, kao i njihove složenice, nemaju gerundiv. Glagol fio,fieri,factus sum ne gradi gerundiv, već ga pozajmljuje od glagola facio,3,feci,factum.
paro,1,-avi,-atum – parandus,-a,-um
tergeo,1,tersi,tersum – tergendus,-a,-um
lego,3,legi,lectum – legendus,-a,-um
facio,3,feci,factum – faciendus,-a,-um
aperio,4,aperui,apertum – aperiendus,-a,-um
fero,ferre,tuli,latum – ferendus,-a,-um
eo,ire,ii,itum – eundus,-a,-um
fio,fieri,factus sum – faciendus,-a,-um
Gerundiv je jedini oblik pasivnog značenja koji imaju deponentni glagoli:
conor,1,conatus sum – pokušavati Conandum est. – Mora se pokušati.
Primeri:
lauda-re – laudandus, laudanda, laudandum – onaj, -a,-o koji treba da bude hvaljen, -a,-o
mone-re – monendus, monenda, monendum- onaj, -a, -o koji treba da bude opominjan, -a, o
leg-ere – leg-e-ndus, leg-e-nda, leg-en-dum – onaj, -a,-o, koji treba da bude citan, -a, -o
audi-re – audiendus, audienda, audiendum -onaj, -a,-o, koji treba da bude slusan, -a, -o
Gerundiv mora da se slaze sa imenicom u rodu, broju i padezu:
liber, -bri, m. – knjiga , posto je knjiga u latinskom jeziku muskog roda bice:
liber legendus – knjiga koja moze, treba da se cita
Scio homines amandos. Znam ljude koje treba voleti.
Gerundiv se cesce javlja udruzen sa oblicima pomocnog glagola sum, esse, fui, i tako gradi perifrasticnu konjugaciju pasivnu.
Perifrasticna konjugacija pasivna
Ako se gerundivu doda neki oblik pomocnog glagola sum, esse, fui, na taj nacin se odredjuje vreme pri cemu se prevodi: glagolom treba, mora – onim vremenom u kome je pomocni glagol, a osnovni glagol trpnim pridevom ili infinitivom.
Na primer:
Patria amanda est. Domovina treba (est je u prezentu) da se voli.
Patria defendenda erat. Trebalo je (erat je u imperfektu) braniti domovinu.
U prethodnim primerima nemamo lice koje vrsi radnju. Ako treba da stavimo ko vrsi radnju, to lice stavljamo u dativ:
Nobis patria amanda est. Mi treba da volimo domovinu.
Dativ vrsioca radnje prevodimo nominativom.
Discipulis lingua Latina discenda est.
Ucenici ( dativ smo preveli nominativom) treba da uce latinski jezik.
Discendum est. – Mora se učiti.
Lingua Latina discenda est – Latinski jezik se mora učiti.
Kad je negirana, pasivna perifrastična konjugacija kazuje radnju koja se ne treba ili ne sme izvršiti.
-Non est fugiendum. – Ne sme se bežati.
-Lingua Latina non est contemnenda. – Latinski jezik ne treba prezirati.
Vršilac radnje pasivne perifrastične konjugacije je u dativu:
Discipulis lingua Latina discenda est. – Đaci treba da uče latinski jezik.
Discipulis lingua Latina non est neglegenda. – Đaci ne smeju da zanemare latinski jezik.
Recenice za vezbanje:
Mortalibus, dum vivunt, semper sperandum est.
Ako predmet na kome se vrsi radnja nije naveden, gerundiv se navodi u nominativu jednine srednjeg roda.
Rebus secundis homini non est credendum.
recenice:
1. Memoria nobis cotidie exercenda est.
2. Optimi scriptores discipulis diligenter legendi erunt.
3. Hannibali Alpes superandae fuerunt.
4. Apud Aegyptios corpora mortuorum condienda erant.
5. Notum est illiud Catonis: Ceterum censeo Carthaginem esse delendam.
6. De gustibus non est disputandum.
1. Učitelj treba da hvali marljivost učenika. 2. Slogom treba odvraćati zajedničku pogibao. 3. Ljude moramo prosuđivati po značaju.
prevod:
1. Moramo vežbati naše pamćenje svaki dan.
2. Najbolje pisce trebaće učenici marljivo čitati.
3. Hanibal je morao svladati Alpe.
4. Kod Egipćana tela mrtvaca trebala su se balzamirati.
5. Poznata je ona Katonova : U ostalom smatram da Kartagu treba uništiti.
6. O ukusima se ne treba raspravljati.
1. Magistro diligentia discipulorum laudanda est. 2. Periculum commune concordiā repulsandum est. 3. Nobis homines ex moribus aestimandi sunt.
reci:
memoria, -ae, f. - pamćenje cotidie - svaki dan exerceo, 2. cui, citum - vežbati scriptor, -oris, m. - pisac discipulis, -i, m. - učenik diligenter - marljivo lego, 3. legi, lectum - čitati Hannibal, -alis, m. - Hanibal Alpes, -ium, f. - Alpe supero, 1. - svladati apud - kod Aegyptius, -i, m. - Egipćanin corpus, -oris, n. - telo condio, 4. - balzamirati notus, 3 - poznat ille, illa, illud - onaj Cato, -onis, m. - Katon Carthago, -ginis, f. - Kartaga deleo, 2. levi, letum - uništiti de (+abl.) - o gustus, -us, m. - ukus disputatio, -onis, f. - raspravljanje
Comments