Ovaj glagol mnogi svrstavaju u nepotpune glagole, neki i u semideponentne glagole, jer nema perfekatsku osnovu. Među oblicima koji mu nedostaju je i infinitiv prezenta aktiva, a infinitiv prezenta pasiva ne gradi ni po jednoj konjugaciji kojoj bi trebalo da pripada s obzirom na nastavke prezenta i imperfekta. Zato što ne pripada nijednoj konjugaciji, ovaj glagol zapravo pripada nepravilnim glagolima.
Ono što je takođe karakteristično za ovaj glagol je pozajmljivanje oblika. Oblici perfekta, pluskvamperfekta i futura II pozajmljeni su od pasiva glagola facio,3,feci,factum, a neke druge oblike pozajmljuje od pomoćnog glagola sum,esse,fui.
Glagol fio,fieri,factus sum ima tri značenja:
-Pasiv glagola facio,3,feci,factum
Quod factum est, infectum fieri non potest.
Što je učinjeno, ne može postati neučinjeno.
-Posledica glagola facio,3,feci,factum – ako je nešto načinjeno, ono je nastalo, i biva. Tako se oblici prezentske osnove najčešće prevode sa postajem, bivam.
Quod factum est, infectum fieri non potest.
Što je učinjeno (nastalo), ne može postati neučinjeno.
Quidquid fit cum virtute, fit cum gloria.
Šta god nastaje sa vrlinom, biva sa slavom.
Od ovog značenja razvilo se bezlično značenje ovog glagola: biva, znači zbiva se, dešava se.
Nihil sine aliqua causa fit.
Ništa ne biva bez nekog razloga. – Ništa se ne dešava bez nekog razloga.
RECENICE:
1. Duobus modis fit iniuria: aut vi aut fraude.
2. M. Brutus et C. Cassius coniurationis, quae contra Caearem facta est, principes fuerunt.
3. Dimidium facti, qui bene coepit, habet.
4. In rebus adversis meliora sperare memento!
5. Sulla omnes, quos oderat, morte multabat.
6. Vale, mi Tiro, vale et salve!
7. Ave, Caesar, morituri te salutant!
8. Fiat iustitia, pereat mundus!
1. Svi narodi mrze ropstvo. 2. Na starom prstenu svi čitamo: Sećam se tebe, sećaj se mene! 3. Zdravo, moj prijatelju!
PREVOD:
1. Nepravda nastaje na dva načina: ili silom ili prijevarom.
2. M. Brut i C. Kasije bili su začetnici urote koja je nastala protiv Cezara.
3. Tko dobro započne, ima polovicu posla.
4. U nesrećama se sjeti očekivati bolje.
5. Sula kažnjavaše smrću sve koje bijaše mrzio.
6. Zdravo, moj Tirone, zdravo i dobrodošao.
7. Zdravo, Cezare, umirući (oni koji će umreti) te pozdravljaju.
8. Neka bude pravda, neka propadne svet.
1. Omnes populi servitutem oderunt. 2. 2. In arilo antiquo legimus: Memini te, memento me! 3. Ave, mi amice!
RECI:
duo, -ae, -o-dva
modus, -i, m-način;
abl. modo-poput
fio, fieri, factus sum-postati; dogoditi se, zbivati se
iniuria, -ae, f-nepravda, nasilje
aut (veznik)-ili
vis, vim, vi, f; množina vires, -ium-moć, sila
fraus, fraudis, f-prevara, varka, lukavština
M. = Marcus, -i, m-Marko,
Brutus, -i, m-Brut, ime prvoga konzula; ime poznatog urotnika protiv Cezara
et (veznik)-i, te
C. = Gaius-Gaj, rimsko osobno ime
Cassius, -i, m-Kasije, urotnik protiv Cezara
coniuratio, -onis, f-urota, zavera
qui, quae, quod-koji, -a, -e
contra (predlog s akuz.)-protiv
Caesar, -aris, m-Cezar, rimski vojskovođa i državnik; car
sum, esse, fui-biti
princeps, -cipis, m-prvak; poglavica, knez
dimidium, -i, n-polovina
bonum, -i, n-dobro
coepi, coepisse-započeti, počeo sam
habeo, 2. habui, habitum-imati; držati, smatrati
res, rei, f-stvar, delo; pojava; sadržaj
adversus, 3-suprotan, nepovoljan
res adversae-nesreća
in (predlog s akuz. i abl.)-u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv
melius (komparativ priloga bene)-bolje
spero, 1. (s akuz.)-nadati se, očekivati
memini, meminisse-sećati se, pamtiti
Sulla, -ae, m-Sula, siloviti vođa optimatske stranke, protivnik Marijev
omnis, -e-sav; svaki
odi, odisse-mrziti
mors, mortis, f-smrt
multo, 1.-kažnjavati
valeo, 2. valui, —biti zdrav; vrediti;
vale! valete!-zdravo!
meus, 3-moj
Tiro, -onis, m-Tiron, Ciceronov oslobođenik
salve! salvete!-zdravo!
morior, 3. mortuus sum-umreti
tu-ti
saluto, 1.-pozdravljati
iustitia, -ae, f-pravednost, pravda
pereo, ire, ii, —poginuti; propasti
mundus, -i, m-svet, svemir