Po drugoj deklinacij se menjaju imenice:
koje se u nominativu završavaju na –er, i genitivu -i.
U rečniku se navode ovako:
puer, i, m. dečak
ager, -gri m. polje
magister, tr-i m. učitelj
Promena imenica je ista kao kod II deklinacije , osim nominativa i vokativa = er.
primer-puer,i,m.-decak
nom. puer pueri
gen. pueri puerorum
dat. puero pueris
acc. puerum pueros
voc. puer pueri
abl. puero pueris
Znaci, postoji i manja grupa imenica koje se u nominativu jednine završavaju na -er i u njima se javlja glaovna promena nepostojano E,pa imamo imenice sa nepostojanim e i imenice gde E ostaje u celoj promeni.
📷Imenice sa nepostojanim -e-
liber,-bri,m. knjiga
magister,-tri,m. učitelj
ager,agri,m. njiva
cancer,-cri,m. rak
Osnova se dobija iz genitiva odbijanjem nastavka -i.
U osnovi se -e- pojavljuje samo u nominativu i vokativu koji je, za razliku od imenica na -us, jednak nominativu.
Većina imenica na -er gubi u deklinaciji samoglasnik e od završetka -er, a samo ga neke zadržavaju; npr. liber, libri knjiga, ager, agri njiva, ali vesper, vesperi veče.
.
Imenice sa -e- u svim padežima
puer,-i,m. dečak
gener,-i,m. zet
signifer,-i,m. barjaktar
vir,viri,m. čovek, muškarac
Puer, -i (m.) - dečak
puer - N - pueri
pueri - G - puerorum
puero - D - pueris
puerum - Acc - pueros
puer - V - pueri
puero - A - pueris
Kod ovih imenica osnova je jednaka nominativu, kao i kod imenice vir,viri,m., koja se zbog toga pridružuje ovoj grupi, iako se ne završava na -er.
Rečenice
1. Magister puerum et puellam bonis libris educat.
2. Bone magister, verbis tuis libenter paremus.
3. Viro aegro consilia medici necessaria sunt.
4. Liber populus in libera patria est.
5. Misera erat vita servorum Romanorum.
6. Graecia claros poetas habet.
7. Graeci erant magistri Romanorum.
1. Dečače, moraš izbegavati laži.
2. Dobre knjige poučavaju dečaka i muža.
3. Dalmacija je domovina veštih mornara.
4. Ratovi robova bejahu opasni Rimu.
II. Dicta et sententiae
1. Licentia poetica.
2. Deus ex machina.
3. Ab ovo.
4. Periculum in mora.
5. Post nubila Phoebus.
6. Ad bestias! Ad metalla!
7. Aurora Musis amica.
III. De studio linguae Latinae
Magister discipulos linguam Latinum docet. Multa vocabula Latina discipulis iam nota sunt. Magister pulchras fabulas poetarum Romanorum saepe narrat. Studio linguae Latinae, discipuli, scientam pretiosam paratis. Lingua enim Latina necessaria est ad studium multarum doctrinarum.
Prevod
1. Učitelj odgaja dečaka i devojku dobrim knjigama.
2. Dobri učitelju, tvojim se rečima rado pokoravamo.
3. Bolesnu čovjeku potrebni su doktorski saveti.
3. Saveti doktora potrebni su bolesnom mužu.
4. Slobodan narod u slobodnoj je domovini.
5. Bedan bejaše život robova Rimljana.
6. Grčka ima slavne pesnike.
7. Grci bejahu učitelji Rimljana.
1. Puer, mendacia vitare debes.
2. Boni libri puerum et virum docent.
3. Dalmatia est patria peritorum nautarum.
4. Bella servorum periculosa Romae erant.
II. Izreke i poslovice
1. Pesnička sloboda.
2. Bog iz stroja.
3. Od jajeta. (Od početka.)
4. Opasnost je u odgađanju.
5. Posle oblaka sunce.
6. Pred zveri! U rudnik!
7. Zora je prijateljica muzama.
III. O učenju latinskog jezika
Učitelj poučava učenike latinski jezik. Mnoge latinske reči učenicima su već poznate. Učitelj često pripoveda lepe priče rimskih pesnika. Učenjem latinskog jezika, učenici, pribavljate znanje dragoceno. Latinski jezik naime potreban je za učenje mnogih znanosti.
Reči
abecedno
magister, -tri, m-učitelj
puer, pueri, m-dečak
et (veznik)-i, te
puella, -ae, f-devojka
bonus, 3-dobar
liber, -bri, m-knjiga
educo, 1.-odgajati, odgojiti
verbum, -i, n-reč, izreka; glagol
tuus, 3-tvoj
libenter (prilog)-rado
pareo, 2. parui, —pokoravati se, slušati
vir, viri, m-čovek, muž; junak
aeger, -gra, -grum-bolestan
consilium, -i, n-savet, odluka; namera
medicus, -i, m-doktor
necessarius, 3-potreban, nuždan
sunt-su
liber, -era, -erum-slobodan
populus, -i, m-narod
in (predlog s akuz. i abl.)-u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv
patria, -ae, f-domovina, zavičaj
miser, -era, -erum-bedan, kukavan
erat-bejaše
vita, -ae, f-život
servus, -i, m-rob
Romanus, -i, m-Rimljanin
Graecia, -ae, f-Grčka
clarus, 3-slavan
poeta, -ae, m-pesnik
habeo, 2. habui, habitum-imati; držati, smatrati
Graecus, -i, m-Grk
erant-bejahu
mendacium, -i, n-laž, neistina
vito, 1.-kloniti se, izbegavati
debeo, 2. ui, itum-morati
doceo, 2. docui, doctum-poučavati, učiti (drugoga); dokazati
Dalmatia, -ae, f-Dalmacija
est-je
peritus, 3-iskusan, vešt
nauta, -ae, m-mornar
bellum, -i, n-rat
periculosus, 3-opasan
licentia, -ae, f-sloboda
poeticus, 3-pesnički
deus, -i, m-bog
e, ex (predlog s abl.)-iz, od, po, sa
machina, -ae, f-masina
a, ab (predlog s ablativom)-od, po
ovum, -i, n-jaje
mora, -ae, f-zatezanje, odlaganje
post (predlog s akuz.)-iza, posle
nubilum, -i, n-naoblačeno nebo, oblak
Phoebus, -i, m-Feb (svetao)
ad (predlog s akuz.)-za; k, do, po, kod, na; pred
bestia, -ae, f-životinja, zver
metallum, -i, n-kovina; metalla, -orum, n-znači i: rudnik
aurora, -ae, f-zora
Musa, -ae, f-Muza
amica, -ae, f-prijateljica
lingua, -ae, f-jezik, govor
Latinus, 3-latinski
multus, 3-mnogi
vocabulum, -i, n-reč
iam (prilog)-već, sad već
notus, 3-poznat
pulcher, -chra, -chrum-lep,a,o
fabula, -ae, f-priča; basna
saepe (prilog)-često
narro, 1.-pričati, pripovedati
studium, -i, n-učenje; naklonost; nauk
scientia, -ae, f-znanje; znanost, nauka
pretiosus, 3-dragocen
paro, 1.-pribavljati; priređivati
enim (veznik)-naime
doctrina, -ae, f-znanost
Comments