Na prvi pogled, iz rečničkog oblika vidimo sličnosti između ovog glagola i pomoćnog glagola sum,esse,fui:
Dve prezentske osnove: osnova vol- u prvom licu jednine i osnova vel- u infinitivu
Atematski oblici prezentske osnove: infinitiv vel-le – bez tematskog vokala
Dupli konsonant osnove umesto nastavka -re kao karakteristika infinitiva: vel-le
Za razliku od sum,esse,fui, glagol volo,velle,volui nema poseban nastavak za prvo lice jednine prezenta, već -o, kao svi pravilni glagoli.
Prezent glagola volo,velle,volui – hteti
Glagol volo,velle,volui nepravilan je u prezentu. Sva ostala vremena prezentske osnove gradi pravilno kao glagoli treće konjugacije. Nema imperativa jer se ne može zapovediti nekom da nešto hoće. Sva vremena perfekatske osnove su pravilna, kao kod pomoćnog glagola sum,esse,fui.
Oblici prezenta grade se od osnove vol-, sa izuzetkom drugog lica jednine (vis).
Tematski oblici prezenta imaju tematski vokal -u-, kao kod pomoćnog glagola sum,esse,fui (volumus, volunt).
Kod atematskih oblika prezentske osnove -o- iz osnove se pred suglasničkom grupom menja u -u- (vult, vultis).
Složenice glagola volo,velle,volui
nolo,nolle,nolui – ne hteti
malo,malle,malui – više voleti
Nolo je nastalo od non volo, a malo od magis volo. Kod njih postoji samo jedna prezentska osnova jer je vokalizam prefiksa nadvladao vokalizam osnove.
Prezent glagola nolo,nolle,nolui i malo,malle,malui
U oblicima koji su atematski kod korenskog glagola volo,velle,volui, kod glagola nolo,nolle,nolui prefiks i koren su razdvojeni, a kod glagola malo,malle,malui prefiks ma– se dodaje pred oblik korenskog glagola.
Glagol nolo,nolle,nolui jedini je koji ima imperativ, koji se prevodi oblicima našeg glagola nemoj.
noli! – nemoj!
nolite! – nemojte!
Quod tibi fieri non vis, alteri noli facere!
Što nećeš da se tebi dogodi, nemoj činiti drugome!
Glagol malo,malle,malui sadrži u sebi komparativ, tako da iza njega dolazi poredbeni veznik quam.
Mavultis fugere quam discere.
Više volite da bežite nego da učite.
Rečenice:
1. Si, quae vis, dicis, ea, quae non vis, audies.
2. Quae volumus libenter credimus.
3. Prudentes numquam plura volent quam efficere poterunt.
4. Idem velle atque idem nolle, ea demum firma amicitia est.
5. Malumus mori quam servorum more vivere.
6. Noli turbare ciriculos meos!
7. Nolite imperare, antequam didiceritis oboedire!
8. Incidit in Scyllam, qui vult vitare Charybdim.
1. Ako hoćeš pobediti, uči trpeti! 2. Ko se nije hteo izvrnuti opasnosti za domovinu, često je s njome propao. 3. Žene Ardube, ilirskoga grada, više su volele poginuti, nego predati se Rimljanima.
Prevod:
1. Ako kažeš šta želiš, čućeš ono što ne želiš čuti.
2. Što želimo, rado verujemo.
3. Razboriti nikad neće hteti više nego što su mogli učiniti.
4. Isto želeti i isto ne želeti, to je tek čvrsto prijateljstvo.
5. Više volimo umreti, nego poput roblja živeti.
6. Ne remeti moje krugove.
7. Nemojte zapovedati pre nego što se budete naučili pokoravati.
8. Upada u Scilu, ko želi izbeći Haribdu.
1. Si vis vincere, disce pati. 2. Quis noluit subire periculum pro patria, saepe cum ea interiit. 3. Mulieres Ardubae, oppidi Illyrici, malunt perire quam Romanis se tradere.
Reči:
si (veznik)-ako, da, kad
qui, quae, quod-koji, -a, -e
volo, velle, volui-hteti, želeti
dico, 3. dixi, dictum-reći, kazati; nazvati, imenovati
is, ea, id-onaj, on; takav
non (negacija)-ne
audio, 4.-slušati; čuti
libenter (prilog)-rado
credo, 3. credidi, creditum-verovati; misliti
prudens, -ntis-razborit, mudar
numquam (prilog)-nikada
plus (n.), množina: plures, -a gen plurium (komparativ prideva multus, 3)
više
quam (uz komparativ)-nego; kako, koliko; od
efficio, 3. feci, fectum-izvršiti, činiti
possum, posse, potui-moći
idem, eadem, idem-isti
ac, atque (veznik)-i, pa, te
nolo, nolle, nolui-ne hteti
demum (prilog)-napokon, istom, tek
firmus, 3-čvrst, jak
amicitia, -ae, f-prijateljstvo
sum, esse, fui-biti
malo, malle, malui-voleti
morior, 3. mortuus sum-umreti
servus, -i, m-rob
more-poput
vivo, 3. vixi, — (victurus)-živeti
turbo, 1.-pomutiti, poremetiti
circulus, -i, m-krug
meus, 3-moj
impero, 1.-zapovedati; vladati
antequam (veznik)-pre nego
disco, 3. didici, —učiti (se), naučiti
oboedio, 4.-pokoravati se, slušati
incido, 3. cidi, —upasti, zapasti; dogoditi se
in (predlog s akuz. i abl.)-u, na; s akuz. ima i značenje: prema, protiv
Scylla, -ae, f-Scila, morska neman
vito, 1.-kloniti se, izbegavati
Charybdis, -is, f-Haribda, morska neman
vinco, 3. vici, victum-pobeđivati, pobediti
patior, 3. passus sum-trpeti; dopuštati
quis, quid-ko, šta; neko, nešto
subeo, ire, ii, itum-podnositi, podvrći se
periculum, -i, n-pogibao, opasnost
pro (predlog s abl.)-za
patria, -ae, f-domovina, zavičaj
saepe (prilog)-često
cum (predlog s abl.)-s, sa
intereo, ire, ii, itum-propasti
mulier, -eris, f-žena
Arduba, -ae, f-Arduba, ilirski grad, verovatno današnji Vranduk u Bosni i Hercegovini
oppidum, -i, n-grad (utvrđen)
Illyricus, 3-ilirski
pereo, ire, ii, —poginuti; propasti
Romanus, -i, m-Rimljanin
trado, 3. didi, ditum-predati; pri
Comentários